Na prvim policama u hrvatskim trgovinama sve je manje domaćih mahunarki, a sve više proizvoda iz najudaljenijih kutaka svijeta. Od 1. siječnja, kada je stupio na snagu novi Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, na deklaracijama mora stajati jasna oznaka podrijetla. Potrošači sada mogu pročitati da grah dolazi iz Egipta ili Argentine, slanutak iz Kanade, a leća iz Indije.
Udruga za zaštitu potrošača „Halo inspektore” upozorava da svako pakiranje mahunarki postaje svojevrsni podsjetnik koliko je domaća poljoprivreda izgubila samodostatnost. Riječ je o kulturama koje ne traže skupu tehnologiju, nego dobru organizaciju i sigurnu prodajnu mrežu – segment u kojem Hrvatska, kako navodi udruga, sve očitije zaostaje iza država koje su agrar spojile s jakom logistikom.
Gubitak tržišta ima i ekološku dimenziju: hrana koja putuje tisućama kilometara ostavlja znatan ugljični otisak, dok Europska unija paralelno potiče lokalnu i održivu proizvodnju. Paradoks je time veći jer mnoga domaća polja ostaju neiskorištena, a sela se prazne.
Ministarstvo poljoprivrede, uvođenjem obveznog navođenja zemlje podrijetla, dalo je potrošačima alat za informirani odabir. Iz udruge poručuju da se sada svaka kupnja pretvara u odluku: podržati uvozni lanac koji nerijetko guši domaću proizvodnju ili potražiti domaći proizvod i time poslati signal proizvođačima i trgovcima.
Zagovornici jačeg domaćeg agrara pozivaju kupce da glasaju novčanikom, a male proizvođače da se udruže i ojačaju pregovaračku poziciju prema velikim trgovačkim lancima. Bez organiziranog nastupa, upozoravaju, propušta se prilika za stabilnu opskrbu vlastitog tržišta – i za očuvanje života na selu.