Preduskrsni vikend ponovno otvara pitanje koliko će kućni budžet izdržati tradiciju bogatog blagdanskog stola. Procjene Hrvatske gospodarske komore (HGK) govore da će građani uoči Uskrsa potrošiti više od dvije milijarde eura – čak devet posto više nego lani.
I dok energenti i dalje poskupljuju, kupci u trgovinama najprije skeniraju cijene, a tek potom sastavljaju popis. „Naravno da porast cijena zabrinjava ljude, nas građane kojima primanja ne rastu u skladu s cijenama”, istaknula je Blanka Smoljan.
Sindikalne kalkulacije pokazuju da je stvarnu vrijednost uskrsne košarice teško izračunati jer se cijene mijenjaju iz dana u dan. Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Dražen Jović upozorava da je "neminovno da će nam cijene rasti".
Podaci HGK-a iz veljače potvrđuju skuplja jaja, svježe meso i kakao, dok je maslac u padu. Unatoč tome, direktorica Sektora za trgovinu HGK-a Maja Bogović ističe da su "brojke još uvijek pozitivne" jer potrošači za Uskrs tradicionalno biraju domaće proizvode.
Lokalni proizvođači rast troškova već osjećaju, iako cijene zasad zadržavaju. Pčelar i voćar Ivan Dumenčić kaže da su prošlogodišnji pekmezi i med ostali na starim cijenama, ali plavi dizel skupo će stajati ovogodišnju proizvodnju. Slično razmišlja i direktor Agro-klastera Vukovarsko-srijemske županije Zdenko Podolar, koji obećava zadržati poskupljenja u „realnim granicama”.
S industrijske strane stiže upozorenje glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca Irene Weber kako će se svaki daljnji energetski šok nužno preliti na police jer „nije realno očekivati da itko prodaje robu ispod nabavne cijene”.
Premda je blagdanski stol sve skuplji, ankete u trgovinama potvrđuju da se većina građana ne odriče šunke, jaja ni pince. Kako će izgledati prosječna uskrsna košarica ovisit će o brzini inflacije – ali tradicija, barem zasad, još uvijek pobjeđuje matematiku.