Radni dokument koji će ovaj tjedan raspravljati radna skupina Vijeća Europske unije pokazuje da su se države članice odlučile udaljiti od najambicioznijeg dijela prijedloga Europske komisije o povratku migranata.
Komisija je u ožujku predstavila prijedlog kojim bi se postojeća Direktiva o povratku iz 2008. zamijenila uvođenjem jedinstvenog europskog naloga za povratak i otvaranjem „povratnih centara” u trećim zemljama. Ideja je bila da odluka o udaljenju koju donese jedna članica automatski vrijedi na cijelom području EU-a.
Nova kompromisna verzija, sastavljena pod danskim predsjedanjem Vijećem, taj koncept bitno slabi:
• umjesto „zajedničkog sustava” predviđa se tek skup „zajedničkih standarda i postupaka”, • države dobivaju široku mogućnost da odbiju ili zamijene odluku druge članice pozivajući se na javnu politiku ili učinkovitije rute udaljenja, • pravila o dobrovoljnom povratku skraćena su i ostavljena u nadležnosti nacionalnih vlasti.
Jedan element ambicije Komisije ipak je ostao: nacrt i dalje dopušta slanje osoba u zemlje s kojima nemaju čvrste osobne veze, ako se ocijeni da je to izvedivo.
Diplomati upozoravaju da je upravo uzajamno priznavanje naloga za povratak izazvalo najviše otpora jer mnoge prijestolnice žele zadržati potpunu kontrolu nad deportacijama. Time se, kažu, otvara prostor za vrlo različite prakse diljem Unije i dovodi u pitanje ideja ujednačene migracijske politike koju je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predstavila kao središnji dio svojega nasljeđa.
Daljnje pregovore o kompromisnom tekstu Vijeće nastavlja u nadolazećim tjednima, dok Europski parlament još nije zauzeo konačno stajalište o prijedlogu.
