Na skupu o ruralnoj zdravstvenoj skrbi u Bijeloj kući bivši američki predsjednik Donald Trump ponovno je zaprijetio uvođenjem carina – ovaj put svima koji se protive njegovoj ideji da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.
„Mogao bih to učiniti i za Grenland”, rekao je Trump prisjećajući se ranijeg upozorenja europskim saveznicima da će ih kazniti carinama na lijekove. Dodao je: „Moguće je da ću uvesti carine na zemlje ako se ne slože (po pitanju) Grenlanda jer nam je Grenland potreban za nacionalnu sigurnost. Dakle, mogao bih to učiniti.”
Trump posljednjih tjedana više puta tvrdi da je taj arktički otok, bogat mineralima i strateški smješten, presudan za sigurnost SAD-a te da je spreman posegnuti i za vojnom silom. Grenland i Danska poručuju da otok nije na prodaju te ocjenjuju prijetnje nepromišljenima, pozivajući na rješavanje sigurnosnih pitanja unutar savezništva.
U srijedu su se američki dužnosnici sastali s predstavnicima Grenlanda i Danske, nakon čega je Trump ponovio da se „na Dansku ne može osloniti” u slučaju pokušaja ruske ili kineske okupacije otoka. Dan kasnije Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo poslale su manjeg broja vojnika na Grenland, dok je Kopenhagen najavio „veću i trajniju” prisutnost NATO-a.
Trumpova je administracija već pokazala spremnost na široku uporabu trgovinskih barijera. Početkom tjedna bivši je predsjednik zaprijetio carinom od 25 % svim državama koje nastave poslovati s Iranom, odgovorivši tako na nasilno gušenje prosvjeda u toj zemlji. Istodobno, Vrhovni sud SAD-a razmatra mogu li se poništiti neki od postojećih nameta koje je bivši predsjednik uveo tijekom drugog mandata.
Od Europe do Bliskog istoka, Trumpova politika „carine kao poluga” otežava odnose s tradicionalnim partnerima i dodatno zaoštrava sporne točke, a Grenland se, po svemu sudeći, pretvara u sljedeće bojno polje trgovinskog i geopolitičkog pritiska Washingtona.
