Milijarde konvertibilnih maraka koje bosanskohercegovačka dijaspora svake godine šalje kući postale su svojevrsna financijska transfuzija za cijelu zemlju.
Prema podacima Centralne banke BiH, u prva tri mjeseca ove godine u BiH je ušlo 931,39 milijuna KM doznaka – 8,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Iako su u odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine pale za 15,4 posto (169,53 milijuna KM), trend rasta ostaje stabilan.
Ukupno je tijekom 2024. u zemlju stiglo više od 5,6 milijardi KM transfera, od čega se 4,16 milijardi KM odnosi na doznake, a 1,38 milijardi KM na inozemne mirovine. Ekonomski stručnjak Zoran Pavlović procjenjuje da „kad se doda novac koji ljudi donesu osobno, riječ je o 4 do 6 milijardi KM svake godine”.
S tolikim iznosima dijaspora praktično podupire državne financije: proračun Republike Srpske za 2025. težak je oko 6 milijardi KM, a Federacije BiH oko 8 milijardi KM. „Dokle god bude bilo financijske pomoći obiteljima, bit će lakše i vladama”, kaže Pavlović.
Analitičar Slaviša Raković podsjeća da doznake već petnaestak godina čine više od deset posto bh. BDP-a. „Bez tog novca Bosna i Hercegovina bila bi u velikom problemu. Potrošnja je dovoljno potaknuta i time nadoknađujemo ono što domaća ekonomija ne može osigurati”, ističe Raković.
Najviše sredstava stiže iz zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je iseljeništvo najbrojnije. Centralna banka naglašava da su ukupni tekući transferi u stalnom porastu, a stručnjaci vjeruju da se trend može samo nastaviti – barem dok god BiH bude imala snažnu dijasporu spremnu slati novac kući.