Rast plaća u Hrvatskoj, potaknut europskim potporama i posljedičnom inflacijom, sustiže i prestiže mogućnosti koje poduzeća imaju za održavanje profitnih marži. Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, trošak rada po satu skočio je 61,6 % od pretpandemijske 2019. do danas, što je gotovo dva i pol puta više od prosjeka Europske unije.
U samo prvoj polovini 2025. trošak rada porastao je dodatnih 11,3 %, nakon rekordnih 15,8 % zabilježenih 2024. Eurostat pritom navodi da je sat rada u Hrvatskoj prošle godine stajao 16,5 eura – iako je ta brojka još uvijek viša samo od mađarskih, bugarskih i rumunjskih razina, brzina rasta zabrinjava gospodarstvenike.
„Održivost rasta plaća moguća je isključivo ako je prati rast produktivnosti. Rast plaća mora biti posljedica, a ne okidač povećane produktivnosti”, poruka je iz poslovnih krugova. Teza je jasna: bez dodatnih ušteda i efikasnijih procesa nema prostora za reinvestiranje u nove tehnologije i razvoj proizvoda, a samim time ni za dugoročno povećanje plaća.
Tvrtke se zato sve više okreću automatizaciji, digitalizaciji i jačanju kompetencija zaposlenika. „U uvjetima smanjenih marži svaka ušteda zbog efikasnijih procesa direktno se reflektira na mogućnost ulaganja”, ističu poslodavci, upozoravajući da je sužavanje razlike između rasta plaća i produktivnosti najveći izazov koji ih čeka u 2026.
Hrvatska je posljednjih godina uspješno prebrodila pandemiju i dva razorna potresa, ponajprije zahvaljujući značajnoj europskoj financijskoj injekciji. No upravo taj priljev novca, tvrde analitičari, sada pritišće profitabilnost: rast ulaznih troškova i pojačana potražnja za radnom snagom otvorili su spiralu u kojoj se plaće dižu brže nego što tvrtke stižu podići učinkovitost.
Zaključak ekonomista jednostavan je, ali zahtjevan za provedbu: ako se domaća produktivnost ne ubrza, rast plaća postat će neodrživ, a bez zdravih marži neće biti ni novih investicija – ključnog pogonskog goriva za dugoročni razvoj gospodarstva.