Glavni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ovoga je tjedna na Markovu trgu predao hrvatskom premijeru i ministrima izvješće o napretku zemlje prema punopravnom članstvu.
Na svečanom dočeku prevladavao je optimizam: Vlada vjeruje da bi Hrvatska već tijekom 2026. mogla ući u klub najrazvijenijih država. No, iza nasmijanih fotografija krije se niz upozorenja koja je isti gost iznio.
• Europski fondovi presušuju – izvješće navodi da se izdašni „euro-novac” na koji se Hrvatska godinama oslanja polako smanjuje. • Potrošnja izvan kontrole – iako sredstva jenjavaju, javna potrošnja raste „kao da će smak svijeta”, stoji u dokumentu. • Demografski slom prijeti – bez zaokreta u demografskoj politici, radna snaga će se ubrzano smanjivati, s dugoročnim posljedicama za mirovinski i zdravstveni sustav.
Dokument podsjeća da najveću neposrednu korist od članstva imaju državni predstavnici koji sele u pariško sjedište OECD-a, gdje plaće višestruko nadmašuju hrvatski prosjek.
Premijer je zahvalio na „ohrabrujućem, ali i poticajnom” izvješću, najavivši mjere kojima bi se obuzdala potrošnja i potaknulo veće sudjelovanje domaće radne snage. Detalji paketa još nisu predstavljeni.
Ako Hrvatska doista zaključi pregovore ove godine, pridružiti će se skupini koja čini oko 80 % svjetske trgovine. No, poruka Pariza jasna je: bez hitnih reformi, novo članstvo neće samo po sebi riješiti kronične fiskalne i demografske slabosti.