Samo dva mjeseca prije nego što Europska komisija predstavi prijedlog Zakona o digitalnim mrežama (DNA), rasprava o tome konvergiraju li telekomunikacijski i tehnološki sektor ili tek surađuju ulazi u završnicu.
Predloženi zakon trebao bi modernizirati i pojednostaviti europski okvir za povezivost, stvoriti jedinstvenije tržište te ukloniti fragmentaciju koja koči ulaganja i ekonomiju razmjera. No središnje je pitanje treba li pravila zamišljena za telekome proširiti i na davatelje oblaka te pružatelje sadržaja.
„Manje od jedan posto mrežnih funkcija nalazi se u javnom oblaku”, naglasio je David Abecassis iz konzultantske kuće Analysys Mason, poručivši kako partnerstva operatera i cloud-tvrtki „nisu konvergencija” jer „nema zamjenjivosti između cloud i telekom usluga”. Sličan stav dijeli i Petra Arts iz Cloudflare-a, ističući da je riječ o komplementarnim, a ne zamjenjivim uslugama.
Tehnološki sektor upozorava da bi forsiranje jedinstvenih pravila moglo ugušiti inovacije. „Ovo je pitanje kako omogućiti više inovacija, a ne prepisivati regulativu da bi se stvorila umjetna konvergencija”, smatra Gabriele Favarò iz udruženja ITI.
S druge strane, telekomi traže okvir koji će biti „budućnosti prilagođen” i „pošten”. „Želimo zakon koji stvara ravnopravne uvjete i mreže spremne za sutra”, poručio je Darren Ennis iz Vodafona.
Struka se slaže da DNA mora donositi modernizaciju, pojednostavljenje i usklađivanje – bez dupliciranja propisa. No dio aktera strahuje da bi se otvaranjem postojećih pravila mogla ugroziti neutralnost interneta. „Ne bismo trebali ponovno otvarati Uredbu o otvorenom internetu, to bi svima stvorilo golemu neizvjesnost”, upozorio je Thomas Lohninger iz organizacije European Digital Rights.
Telekomi pak tvrde da nove tehnologije, poput 5G mrežnog rezanja (slicing), donose nova pitanja. „5G slicing je tema koju treba proučiti”, rekao je Romain Bonenfant iz Francuske federacije telekoma. Kritičari, poput Dalije Coffetti (AIIP) i stručnjaka CERRE-a Petera Alexiadisa, smatraju da za to „nema tržišnog slučaja”.
U raspravu se vratio i stari prijepor oko „poštenog udjela” – ideje da bi veliki davatelji sadržaja trebali financijski doprinositi telekom mrežama. Protivnici upozoravaju da bi to narušilo konkurenciju i izbor korisnika.
Europska komisija naglašava da je cilj pojednostaviti i ojačati europski ekosustav povezivosti. „DNA mora donijeti korist cijelom sektoru, građanima i potrošačima”, poručio je Peter Stuckmann iz Komisije. No Benoît Felten iz Fiberevolutiona tvrdi da telekomi „nisu u problemima” te da im slobodni novčani tok raste, pa „narativ o nužnoj radikalnoj promjeni regulacije ne odgovara stvarnosti”.
Potrošačke udruge podsjećaju da su telekomi redovito među sektorima s najviše pritužbi. „Kada pojednostavljujemo pravila, ne smijemo olakšati onima koji već imaju mnogo, a otežati onima koji imaju malo”, upozorio je Cláudio Teixeira iz BEUC-a.
ECTA-ina Pinar Serdengect naglašava da DNA mora jačati, a ne razvodnjavati tržišno natjecanje, dok Microsoftov Tomas Jakimavicius poziva na suzdržanost: „Ne stvarajmo rješenja za probleme koji ne postoje.”
Kako se prijedlog bliži, konsenzus je jasan: Europa treba uravnotežen zakon koji će istodobno poticati ulaganja, štititi otvoreni internet i ostaviti prostor za inovacije. DNA bi mogao postati nacrt za pravednu i budućnosti spremnu povezanost – ili ponovno otvoriti stare rane europske regulative.