U hrvatske supermarkete stiže nova era određivanja cijena – elektroničke etikete povezane s algoritmima umjetne inteligencije.
Veliki lanci poput Konzuma, Kauflanda i Lidla na odabranim su odjelima zamijenili papirnate ceduljice digitalnima koje mogu promijeniti iznos i nekoliko puta dnevno, ovisno o trenutačnoj potražnji. Potrošači to već osjećaju na blagajnama.
„Zvali su nas građani koji su u Lidlu doživjeli da se cijena promijenila u par minuta, od police do blagajne”, upozorava predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević. Naglašava da zakon zasad ne propisuje kako nadzirati ovakvo formiranje cijena, izuzev 70 proizvoda čije je iznose zamrznula Vlada.
Knežević tvrdi da će zbog promjenjivih iznosa „tjedni katalozi izgubiti smisao”, dok rast potrošnje već 26 mjeseci drži cijene visokima i najviše pogađa kućanstva s manjim primanjima.
Sindikatu trgovine, pak, digitalne cijene znače olakšanje. Zamjena desetaka tisuća papirnatih etiketa gutala je sate prekovremenog rada. „Elektroničko označavanje rasteretit će radnike”, poručuje predsjednica sindikata Zlatica Štulić, dodajući da u maloprodaji radi 126 417 ljudi, najčešće žena, za prosjek od tek 941 euro neto.
Trgovci obećavaju dvostruku korist: manje papira i manje bačene hrane jer će algoritam snižavati cijene proizvodima pred istekom roka. Stručnjak za trgovinu i nekadašnji direktor Konzuma Dragan Munjiza podsjeća da dinamika cijena nije nova: „Na tržnicama se cijene spuštaju pred zatvaranje štanda, a ostaju visoke dok god ima potražnje.”
No za male kvartovske dućane uvođenje sustava ostaje preskupo, a potrošačima preostaje budno pratiti ekrančiće na policama – ili jednostavno kupovati manje, nadajući se da će algoritam tada raditi u njihovu korist.