Sukobljene strane više ne ratuju samo projektilima nego i algoritmima. Najnovije tenzije između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana pokazuju kako se granica između geopolitičkog i kibernetičkog sukoba gotovo potpuno istopila:
- Hakiranje ključnih mreža, špijunaža u oblaku i kampanje dezinformacija prerasli su u standardni dio svake vojne pripreme.
- Vojne i obavještajne službe oslanjaju se na sustave umjetne inteligencije za biometrijski, društveni i taktički nadzor, čime se stvara do sada neviđena razina podatkovne kontrole.
- Digitalne infrastrukture postaju „nevidljiva bojišnica” na kojoj se vodi borba za strateške prednosti, a kibernetički napadi mogu imati jednako razorne posljedice kao konvencionalni udari.
Dok tradicionalna diplomacija nastoji spriječiti otvoreni oružani sukob, rat u mrežama već traje. Algoritmi prate kretanje stanovništva, presreću komunikacije i predviđaju moguće mete, dok propagandni strojevi na društvenim mrežama oblikuju percepciju javnosti. U takvom okruženju pitanje nacionalne sigurnosti proširuje se s granica i vojarni na servere i podatkovne centre, a „linija fronte” svakim danom sve se više premješta u digitalnu sferu.