Dvojica pionira kvantne znanosti, Charles Bennett i Gilles Brassard, dobitnici su ovogodišnje ACM A.M. Turingove nagrade – najprestižnijeg priznanja u informatici, često nazivanog „Nobelovom nagradom za računarstvo”.
Sve je počelo neobičnim susretom u ljeto 1979. Na znanstvenom skupu kraj obale Portorika Bennett, tada istraživač u IBM-u, doslovce je zaplivao do mladog kriptografa Brassarda kako bi razgovarali o ideji kvantne kriptografije. Taj razgovor u Atlantskom oceanu potaknuo je niz radova koji su postavili temelje kvantne informacijske teorije i pokazali da se fenomeni poput kvantne superpozicije i zapletenosti mogu pretvoriti iz „šuma” u računalnu prednost.
Bennetta je godinama opsjedala zamisao bivšeg kolege Stevena Wiesnera o „kvantnom novcu” koji bi bilo nemoguće krivotvoriti. Spojivši tu inspiraciju s Brassardovim svježim doktoratom iz javno-ključne kriptografije, dvojac je osmislio koncepte poput kvantnog bacanja novčića i sigurnih komunikacijskih protokola zasnovanih na zapletenosti.
Njihov rad izravno je utjecao na današnji val utrke za praktičnim kvantnim računalima u kojoj sudjeluju Google, Microsoft, IBM i niz start-upova. Ono što je u doba njihovog prvog susreta bilo nezamislivo – računalni svijet koji koristi zakone kvantne mehanike – danas se smatra budućnošću tehnologije.
„U pedesetima do osamdesetih kvantni su učinci bili tek smetnja koju valja kontrolirati prilikom izrade tranzistora”, prisjeća se Bennett. Danas se, zahvaljujući viziji njega i Brassarda, isti ti učinci promatraju kao ključevi za novu eru sigurnije komunikacije i brže obrade podataka.
Dodjelom Turingove nagrade informatička zajednica formalno priznaje da su upravo Bennett i Brassard odškrinuli vrata kvantnom dobu računarstva.