Nekada snažna europska socijaldemokracija ubrzano gubi pozicije, a isti se obrazac preslikava i na hrvatsku političku scenu.
• Tri posljednja predsjednika SDP-a – Davor Bernardić, Peđa Grbin i aktualni vršitelj dužnosti Siniša Hajdaš Dončić – obilježili su razdoblje neuspjeha koje je započelo još 2016., nakon što je Zoran Milanović izgubio parlamentarne izbore od HDZ-a predvođenog Andrejem Plenkovićem.
• Iako Hajdaš Dončić još nije vodio stranku na parlamentarnim izborima, njegova postizborna ocjena lokalnih izbora – da je „stranka dobila dva mjesta dožupana više” premda je izgubila Rijeku – dočekana je kao simptom dublje krize.
• Autor analize ističe kako se time Hrvatska uklapa u širi europski trend: politike lijevoga centra, nekoć stožer socijalne države i glavni protivnik komunističkih ortodoksija, postupno nestaju s političke pozornice.
• Kao ilustraciju navodi južnonjemačku saveznu državu Baden-Württemberg, gdje su birači potvrdili Zelene i ojačali desni centar, dok su tradicionalne socijaldemokratske opcije zabilježile novi pad.
Položaj SDP-a danas SDP je nakon višestrukih izbornih poraza ušao u spiralu unutarstranačkih sukoba, promjena vodstva i pada rejtinga. Posljednji interni izbornik rezultirao je prelaskom stranke u ruke Siniše Hajdaša Dončića, no bez jasnog naznaka preokreta.
Europska pozornica Pad socijaldemokracije nije ograničen na Hrvatsku. Diljem Zapadne Europe lijevo-centrističke stranke gube glasove radničke klase, dok se dio urbanog i mlađeg biračkog tijela okreće zelenim ili liberalnim opcijama, a dio radnika radikalnoj desnici.
Zaključak Slabljenje SDP-a dio je šireg potresa u kojemu europska ljevica traži novu platformu u suvremenim gospodarskim i društvenim okolnostima. Bez jasnih odgovora na pitanja digitalne transformacije, klimatske krize i rastućih nejednakosti, tradicionalne socijaldemokratske formule zasad ne uspijevaju vratiti izgubljeno povjerenje birača.
