BRUXELLES – Čelnici država članica Europske unije sutra ujutro otvaraju dvodnevni samit koji je trebao biti posvećen jačanju konkurentnosti i dovršetku jedinstvenog tržišta, no raspored su im izokrenuli rat na Bliskom istoku i novi zastoj u financiranju Ukrajine.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u Bruxelles stiže već danas; popodne se susreće s novi-m makedonskim premijerom Hristijanom Mickoskim i sudjeluje na proslavi 50. obljetnice Europske pučke stranke.
Ključne teme • Energetski šok – Zatvaranje Hormuškog tjesnaca zbog američko-izraelskog rata protiv Irana uzrokovalo je skok cijena nafte i plina. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen otkrila je da je Unija od početka sukoba već morala platiti dodatnih 6 milijardi eura za uvoz fosilnih goriva. • Ovisnost o fosilnom uvozu – Iako je udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije skočio s 36 % (2021.) na 48 % (2025.), a zajedno s nuklearnim pogonima niski ugljikov otisak sada pokriva više od 70 % potreba, promet i dalje gotovo u potpunosti ovisi o fosilnim gorivima. EU uvozi čak 95 % tih energenata. • Kratkoročni odgovor – U nacrtu zaključaka stoji da je „energetska tranzicija najučinkovitija strategija za stratešku autonomiju Europe”, ali lideri će ipak zatražiti od Komisije hitan paket privremenih mjera kojima bi se ublažio udar na građane i industriju.
Blokada zajma za Kijev Dogovoreni kredit od 90 milijardi eura Ukrajini formalno je potvrđen još u prosincu, no za njegovo aktiviranje potrebno je unijeti izmjene u sedmogodišnji proračun EU-a. Tu promjenu Mađarska i Slovačka sada blokiraju – uvjetuju je ponovnim pokretanjem naftovoda Družba, oštećenog 27. siječnja u ruskom napadu dronom.
I Bruxelles i Kijev tvrde da ta pitanja nisu povezana, no Unija je ipak ponudila tehničku i financijsku pomoć za sanaciju cjevovoda. Nakon što je u zajedničkom pismu Von der Leyen i predsjedatelja Europskog vijeća Antonija Coste spomenuta mogućnost da bi popravak „utr paved do deblokade” sredstava, rečenica je uklonjena u službenom ispravku poslanom svega 12 minuta kasnije.
Rupa u ukrajinskom proračunu Procjene govore da bi bez europskog kredita Kijev mogao ostati bez gotovine već početkom travnja. Olakšanje privremeno donosi zajam Međunarodnog monetarnog fonda od 8,1 milijardi dolara – prva tranša od 1,5 milijardi već je isplaćena – što, prema analitičarima, pokriva potrebe do svibnja, odnosno do parlamentarnih izbora u Mađarskoj na kojima bi premijer Viktor Orbán mogao izgubiti dugogodišnju dominaciju.
Što slijedi? Samit bi trebao zaključiti da je dugoročno jedini put do otpornosti ubrzano ukidanje fosilnih goriva i povećanje kapaciteta za nuklearnu energiju. Hoće li Unija istodobno pronaći formulu za otključavanje paketa pomoći Ukrajini, ovisit će ponajprije o Budimpešti i Bratislavi, a ne o diplomatskoj retorici u dvoranama Europskog vijeća.
