U saborskoj raspravi o izvješćima Vrhovnog suda za razdoblje 2022.–2024. ministar pravosuđa Damir Habijan istaknuo je da je „najveći izazov veliki godišnji priljev predmeta”, ali i da statistika pokazuje rast učinkovitosti sudova.
Habijan je podsjetio da je Hrvatska u vrijeme ulaska u Europsku uniju imala više od milijun neriješenih postupaka godišnje, dok je na kraju prošle godine taj broj pao na oko 400 tisuća. Prema podacima zaključno s 28. veljače ove godine, neriješenih je 385 233 predmeta.
Samo tijekom 2025. sudovi su zaprimili 1,258 milijuna novih predmeta, a riješili 1,263 milijuna. Prosječno trajanje postupka, rekao je ministar, iznosi 126 dana, iako „ima i predmeta koji traju 20 godina, i to nije dobro”.
Velik dio godišnjeg priljeva otpada na prekršajne postupke – oko 120 tisuća, od čega je 70 posto vezano uz promet. Habijan smatra da bi se prometne prekršaje trebalo izmaknuti iz sudova kako bi se pravosudni dužnosnici mogli posvetiti složenijim sporovima.
Oporba je, međutim, oštro reagirala. SDP-ova zastupnica Sanja Radolović zatražila je da ministar razjasni tko je krajem prošle godine izjavio da „neće biti konsenzusa” o izboru predsjednika Vrhovnog suda dok se paralelno ne riješi izbor troje ustavnih sudaca i je li riječ o političkoj trgovini. Habijan je uzvratio pitanjem zašto upravo SDP inzistira na toj temi te podsjetio na ranije, neuspjele pokušaje izbora čelnika Vrhovnog suda: Zlata Đurđević koja se „javila bez poziva” i kandidatkinju Artuković predloženu „bez zatraženog mišljenja”.
U raspravu se uključio i HDZ-ov Nikola Mažar, ocijenivši istup SDP-a „još jednim propalim performansom iz propale partijske PR-ovske kuhinje”.
Habijan je zaključio da će „uvijek stati iza struke” i da općenito negativno prikazivanje pravosuđa potkopava povjerenje građana: „Kotač koji ste zakotrljali teško ćete promijeniti.” Istodobno je priznao kako sustav ima problema koje „želi mijenjati sa svim dionicima” – od dugotrajnih procesa do preopterećenosti prekršajnim predmetima.
