Zastupnici SDP-a i Možemo u Saboru su prozvali Vladu da nije iskoristila europski novac za smanjenje uvoza hrane niti za energetsku tranziciju, dvaju, kako tvrde, glavnih pokretača inflacije u Hrvatskoj.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić podsjetio je da je u proteklom desetljeću u državni proračun stigla „velika količina europskog novca“, ali, kako kaže, „nismo uspjeli smanjiti ovisnost o uvozu hrane niti provesti energetsku transformaciju“. Smatra da mjere poput internetskih stranica za praćenje cijena „nisu dale nikakve rezultate“. Upitao je i kakvu korist građani imaju od visokog kreditnog rejtinga države: „Je li maslac jeftiniji? Je li stanovanje priuštivije?“
Zastupnica Sandra Benčić (Možemo) poručila je da „svaka inflacija ima dobitnike i gubitnike“, a među dobitnike „Plenkovićeve inflacije“ ubrojila banke, trgovačke lance i velike uslužne tvrtke. Gubitnici su, po njezinu sudu, umirovljenici, obitelji s više djece, jednoroditeljske obitelji te radnici s prosječnim ili nižim plaćama. Ponovno je zatražila proširenje ovlasti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi se suzbila „trgovačka inflacija“, zatim drugačije indeksiranje mirovina, univerzalni dječji doplatak, ograničenje cijena stanovanja i izgradnju logističkih centara za poljoprivrednike. „Plenković je 2020. obećao 20 logističkih centara, napravio je jedan“, naglasila je Benčić.
SDP-ov Boris Lalovac upozorio je da građane ne pogađa samo rast cijena hrane, nego i eksplozija najamnina i režijskih troškova. „Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najamnina je porasla 40 % u odnosu na prošlu godinu. Ako nekome s plaćom od 1000 eura stanarina poskupi 40 %, kolika je njemu stvarna inflacija?“, zapitao se.
Zastupnik Damir Bakić (Možemo) povezao je poskupljenje komunalnih usluga u brojnim gradovima sa smanjenjem poreza na dohodak. Time su, tvrdi, jedinice lokalne samouprave ostale bez dovoljno prihoda pa rast cijena javnih i komunalnih usluga koriste kao jedini način da „amortiziraju nove inflatorne udare“.
Sabor u četvrtak raspravlja o izvješću Hrvatske narodne banke o provedbi monetarne politike, dok oporba ponavlja da se ključni uzroci rasta cijena u Hrvatskoj nalaze u strukturi gospodarstva, a ne, kako Vlada često tvrdi, samo u „uvezenu“ inflaciju.
