Demografska kriza ne popušta ni 2025., ali neki dalmatinski gradići odlučili su odgovoriti izdašnijim novčanim potporama za roditelje.
Prema najnovijim podacima državne statistike, u prvih devet mjeseci rođene su 24 072 bebe – 249 više nego u istom razdoblju lani. Ipak, istodobno je zabilježeno 38 160 preminulih, pa se prirodni pad stanovništva i dalje kreće oko 14 000 osoba.
Kako bi ublažile taj jaz, lokalne vlasti posežu za vlastitim proračunima:
- Stari Grad na Hvaru već godinama slovi kao najdarežljiviji, a za svakog novorođenog izdvajaju najveći jednokratni iznos među hrvatskim gradovima.
- Drniš je ove godine iznenadio još širim zahvatom: pored jednokratne naknade, roditeljima nudi i dodatne subvencije za jaslice te besplatne vrtićke obroke.
Stručnjaci ističu da takve mjere same po sebi neće zaustaviti negativne trendove, ali mogu olakšati odluku mladim obiteljima da ostanu u manjim sredinama. Državni resor za demografiju stoga pozdravlja primjere gdje se nacionalne i lokalne potpore nadopunjuju, uz poruku kako je „svaka rođena beba zajednički uspjeh države i općine”.
Za uspješnu demografsku revitalizaciju, upozoravaju analitičari, uz financijske poticaje nužni su dostupni vrtići, stabilna radna mjesta i stambena rješenja. Dalmatinski gradovi koji su proširili paket mjera tvrde da je upravo kombinacija socijalnih i gospodarskih olakšica jedini put da se crna statistika preokrene.
Hoće li poticajne „široke ruke” Starog Grada, Drniša i njihovih susjeda pokrenuti trajniji val pozitivnih brojki, pokazat će tek buduće statistike. Za sada ostaje činjenica da je Hrvatska još uvijek svake godine manja – premda mali otočni i zaleđinski centri uporno dokazuju da se protiv toga barem može boriti.