Građani Hrvatske na prošlogodišnji Crni petak, 28. studenoga 2025., potrošili su više od 106,8 milijuna eura, čime je promet prema podacima Državnog zavoda za statistiku narastao za 5,5 % u odnosu na 2024. godinu.
Istodobno je zabilježen rast broja transakcija u maloprodaji i internetskim trgovinama. Globalni trendovi pokazuju da se težište akcije sve više seli na mrežu: prema Forbesovim brojkama online kupnja nikada nije bila jača, dok su rezultati fizičkih trgovina „mješoviti”. Za mnoge potrošače klik na „kupi” postaje lakši od promišljanja o stvarnoj potrebi.
Ekonomist Emil Pavić iz Centra za javne politike i ekonomske analize upozorava da je Crni petak „trijumf marketinga i propagande” koji potiče impulsivnu potrošnju. U razgovoru za Magazin naglašava kako osobna, ali i državna potrošnja ostaju ključni generatori inflacije, pa je potrebno „racionalizirati obje razine trošenja”.
Pavić podsjeća da konzumerizam nije isključivo kapitalistički izum – „nije ga manjkalo ni u socijalizmu” – ali je u suvremenom kapitalizmu postao sastavni element gospodarskog modela. Upravo zato, smatra, važno je jačati financijsku pismenost i razvijati otpornost na marketinške podražaje koji kupnju pretvaraju u „trans”.
Dok se Crni petak učvršćuje kao globalni ritual, stručnjaci upozoravaju da popusti, iako privlačni, ne poništavaju osnovnu računicu: svaka neplanirana kupnja dugoročno povećava osobni i javni trošak te dodatno pritišće ionako povišene cijene.