Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzava i krajem travnja dosegnula je 5,8 %, najvišu razinu od jeseni 2023. Samo u ožujku i travnju stopa je porasla za dva postotna boda, dok je mjesečni rast cijena od 1,5 % najveći od rujna 2022.
Glavni motor poskupljenja ponovno su energenti, čije su cijene, nakon ukidanja državnih subvencija i rasta globalnih naftnih kotacija, u godinu dana skočile 17,5 %. No teret inflacije sve se više prebacuje na sektor usluga, koje su u travnju bile 8,2 % skuplje nego lani i same su dodale 2,4 boda ukupnoj stopi, upozorava Hrvatska narodna banka.
Ministar financija Tomislav Ćorić priznaje da je skok potaknut poskupljenjem energenata očekivan, ali ga brine širenje pritiska na usluge: „Uvjeren sam da cijelo vrijeme imamo prelijevanje cijena u sektoru usluga, no postavlja se pitanje je li cjelokupan porast opravdan. Nadam se da će sektor usluga shvatiti signale i prilagoditi cijene konkurenciji. Vrijeme u kojem živimo osjetljivo je i naši će gosti promišljati o cijenama ove godine kad budu odlučivali o ljetovanju.”
Analitičarka RBA-a Zrinka Živković-Matijević procjenjuje da bi godišnja stopa inflacije u drugom tromjesečju mogla premašiti šest posto prije nego što se postupno spusti. Upozorava i da bi vladine mjere – od subvencioniranja energije do „plutajućeg PDV-a” – mogle ublažiti udar na kućanstva, ali i odgoditi dio pritiska na sljedeću godinu.
S travanjskom stopom Hrvatska je među najinflatornijim članicama europodručja: prosjek monetarne unije iznosi 3 %, a brže od Hrvatske poskupljuje tek Bugarska (6,2 %). HNB naglašava da snažna domaća potražnja i ranija korekcija administrativno reguliranih cijena (najamnine, cestarine, usluge odvoza otpada i odvodnje) dodatno hrane rast u uslugama.
Nedavno istraživanje stručnjaka središnje banke pokazuje i da su hrvatski trgovci tijekom prošlih šokova „brzo i lako” prebacivali veće troškove na kupce, pritom čuvajući ili povećavajući marže. Autori ističu da se isti mehanizam može ponoviti i sada, dok geopolitički poremećaji na Bliskom istoku guraju energente prema gore.
Hrana zasad diše nešto lakše: godišnja stopa poskupljenja usporila je, no zbog velikog udjela u potrošačkoj košarici i dalje znatno pridonosi inflaciji. Pitanje je, međutim, koliko dugo će taj predah potrajati ako energenti nastave skupljati prijevoz i preradu.
Za nadolazeću turističku sezonu to znači dvojaki rizik: s jedne strane, goste mogu odbiti visoke cijene smještaja i ugostiteljskih usluga; s druge, moguća dodatna korekcija cijena na jesen samo bi odgodila pritisak na domaća kućanstva. Ministar Ćorić zato apelira na umjerenost: „Naši će gosti promišljati o cijenama – vrijeme je da usluge pošalju pravi signal konkurenciji.”
