Hrvatski kvadrat u posljednjem desetljeću poskupio je 129 %, pokazuju svježi podaci Eurostata zaključno s prvim polugodištem 2025. godine. Preračunato u praktičan primjer, iznos za koji se 2015. mogao kupiti stan od 116 četvornih metara danas je dostatan tek za pedesetak kvadrata.
Premda su cijene stambenih nekretnina u prosjeku u Europskoj uniji i još nekoliko promatranih europskih država porasle između 53 % i 58 %, hrvatsko tržište bilježi osjetno brži uzlet.
Najsporiji rast – pa čak i pad – bilježe zemlje juga i zapada. U Italiji su kvadrati sada 4 % jeftiniji nego 2015., a u Grčkoj su, pod teretom dugotrajne krize, pojeftinili 13 %. Skromnim dvoznamenkastim stopama rasle su Francuska (26 %), Danska i Švedska (po 30 %) te Njemačka (35 %). Ispodprosječno su poskupjeli i Belgija (43 %), Cipar (50 %) i Ujedinjeno Kraljevstvo (51 %).
Na samom europskom prosjeku kreće se Malta s 55 % rasta. Blizu su i Švicarska (60 %). Snažniji, ali i dalje umjereniji od hrvatskog, rast bilježi Španjolska (70 %), Norveška (78 %), Rumunjska (95 %), Slovačka (100 %), Poljska (102 %), Luksemburg (105 %), Austrija i Nizozemska (po 113 %), Irska (115 %), Slovenija (120 %) te Bugarska (125 %).
Europski rekorder uvjerljivo je Mađarska s nevjerojatnih 260 % rasta. Gotovo rame uz rame nalaze se Estonija (238 %) i Island (237 %), dok su troznamenkaste stope dosegnule i Litva (194 %), Latvija (154 %) te Češka (147 %).
U takvom okruženju Hrvatska se, sa svojih 129 %, svrstala među zemlje s najvećim poskupljenjem kvadrata, što dodatno pojačava pritisak na kupce, posebice mlade obitelji i povratnike iz inozemstva. Pitanje dostupnosti stanovanja tako sve vidljivije postaje i domaći, a ne samo europski problem.