Europska komisija ubrzano slaže popis usluga koje bi buduća konstelacija satelita trebala pružati vojskama država članica. Povjerenik za obranu i svemir Andrius Kubilius najavio je u Bremenu da će pregled tzv. korisničkih zahtjeva biti gotov početkom iduće godine, što bi trebalo otvoriti put za raspodjelu sredstava u sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a.
Prema radnom nacrtu, Bruxelles želi sustav sposoban isporučivati visokorezolucijske snimke bilo koje točke na Zemlji u razmacima od oko 30 minuta. „Geoprostorni podaci prijeko su potrebni, zbog čega ćemo u prvoj fazi kombinirati komercijalne izvore i nacionalne satelite, a paralelno graditi potpuno novu europsku mrežu”, poručio je Kubilius.
Europska svemirska agencija (ESA) već je osigurala 1,2 milijarde eura za početne radove na programu, a ministri zaduženi za svemir ostavili su si još godinu dana da odluče o dodatnom financiranju. Istodobno, tehnički timovi Komisije i ESA-e svake se srijede sastaju kako bi usuglasili konačan dizajn konstelacije, koja će osim motrenja Zemlje imati i navigacijski te komunikacijski segment.
Komisija namjerava 2026. pokrenuti inicijativu „Space Shield” s ciljem stalnog nadzora planeta. Sljedeći korak bit će izraditi politički mandat projekta i precizirati način provedbe zajedno s ESA-om.
Nova konstelacija pridružila bi se postojećim europskim svemirskim „zastavicama”: navigacijskom sustavu Galileo i promatračkoj mreži Copernicus, dok je treći program, IRIS², u fazi planiranja kao europski odgovor na Starlink. Konsorcij koji predvode Airbus, Thales i Leonardo priprema tehničku studiju za raspoređivanje 282 satelita u više orbita, a završetak se očekuje početkom 2026.
Upitan o mogućem spajanju tih triju industrijskih divova u zajednički svemirski biznis, Kubilius je poručio da „ne treba strahovati od veličine – ona jača konkurentnost”, uz napomenu da će učinak eventualnog dogovora detaljno analizirati nadležna tijela za tržišno natjecanje.
