Ministri poljoprivrede i ribarstva država članica okupili su se u Bruxellesu kako bi otvorili raspravu o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027. godine i odgovorili na sve češće klimatske i tržišne udare na europske farme.
Ciparska ministrica Maria Panayiotou predsjedala je sastankom, dok je hrvatsko izaslanstvo vodio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Najvažnije poruke
• Nacionalne preporuke moraju poštovati posebnosti svake države: Vlajčić je poručio da Komisijini savjeti mogu biti koristan „strateški alat”, ali samo ako ostave dovoljno slobode u odabiru mjera i stignu najmanje godinu dana prije predaje prvih nacrta novih planova.
• 20 država traži zasebne sektorske uredbe za ZPP i Zajedničku ribarstvenu politiku: Španjolska, Francuska i Portugal podsjetili su na prijedlog kojim bi se poljoprivredne i ribarstvene odredbe izdvojile iz šire Uredbe o partnerskim planovima. Hrvatska taj potez smatra putom prema većoj pravnoj jasnoći.
• Revizija pravila protiv nepoštenih trgovačkih praksi: Komisija je predstavila prvo evaluacijsko izvješće, a Hrvatska je podržala jačanje obvezujućeg EU okvira kako bi se spriječila prodaja ispod održivih troškova te zaštitio identitet prijavitelja. Zagreb zagovara i europski sustav praćenja cijena s referentnim vrijednostima održive proizvodnje.
• Manje birokracije, više savjetodavne kontrole: Latvija je upozorila da sadašnji sustav kontrole ZPP-a previše opterećuje administraciju. Vlajčić je podržao ideju proporcionalnijeg pristupa koji bi se fokusirao na korektivne, a ne samo financijske mjere, posebno s obzirom na izazove digitalizacije.
• Europski fond reosiguranja za elementarne nepogode: Portugal je predložio novo sigurnosno mrežno rješenje za poljoprivrednike pogođene prirodnim katastrofama. Hrvatska ga „načelno” podržava, podsjećajući na sve učestalije klimatske ekstreme.
• Kriza u svinjogojstvu: Rumunjska je otvorila temu naglog pada otkupnih cijena mesa. „S padom cijena ispod razine troškova proizvodnje suočeni su i hrvatski proizvođači, osobito mali”, upozorio je Vlajčić.
Tijekom radnog ručka razgovaralo se i o budućem položaju EU-a unutar Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Hrvatska je istaknula potrebu jedinstvenog europskog nastupa te razmatranje zajedničkog kandidata za mjesto glavnog direktora.
Idući koraci
Rasprava o reformi ZPP-a nastavit će se tijekom 2026. kako bi nove odredbe bile spremne prije kraja aktualnog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja. Zagrebu je, prema riječima ministra, prioritet osigurati „više fleksibilnosti, manje birokracije i bolju zaštitu proizvođača od tržišnih i klimatskih rizika”.
