Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan poručio je kako ne podupire ideju da se pristup društvenim mrežama zakonski zabrani osobama mlađima od 16 godina.
„To je takvo doba i siguran sam da se taj kotač neće vratiti unatrag i da ćemo djeci nešto zabraniti. To je njihov svijet, a sada je pitanje za cijelo društvo kako taj prostor učiniti sigurnim. Generalno, nijedna zabrana nikad nije donijela ništa dobro. Najlakše je nešto zabraniti”, rekao je ministar, komentirajući praksu Australije te najave sličnih poteza u Velikoj Britaniji i još nekoliko država.
Stajalištu se usprotivila saborska zastupnica Marija Selak Raspudić koja ističe da društvene zaštitne mjere ponekad moraju uključivati i zabrane.
„Ne slažem se s time da nijedna zabrana nikad ništa dobro nije donijela. Imamo konkretne zabrane koje su donijele mnogo dobra, primjerice zabranu istraživanja na genomu koja bi išla u smjeru kloniranja ili korištenje nuklearnog oružja. Postoje brojne točke u kojima je društvo odlučilo stati i nešto zabraniti”, rekla je, podsjetivši kako punoljetni građani imaju odgovornost prema maloljetnicima.
Stručnjaci upozoravaju da sama tehnologija nije problem, nego način upotrebe. Psihologinja Renata Ćorić Špoljar naglasila je da društvene mreže po sebi nisu štetne, ali da mogu postati opasne kada se koriste bez nadzora ili razvijenih digitalnih vještina.
Slično razmišlja i eurozastupnica Sunčana Glavak, koja smatra da bi puka zabrana bila nedostatna te da rješenje treba tražiti u sveobuhvatnom pristupu: od edukacije roditelja i djece do jačanja odgovornosti samih platformi.
Rasprava u Zagrebu otvara pitanje kako uskladiti tehnološku realnost i zaštitu dječjih prava dok druge zemlje posežu za restriktivnim mjerama. Za sada se hrvatska vlada kloni zabrana, a politička oporba i dio stručnjaka traže jasnije i odlučnije poteze.
