Rat u Ukrajini upravo je ušao u petu godinu, a svijet se na krvavi sukob gotovo naviknuo. Dok se povremeno ponovno skiciraju mirovne inicijative – najglasnije iz usta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa – svakodnevna razorna stvarnost sve rijeđe zauzima naslovnice.
Brojevi koji lede krv Prema međunarodnim procjenama u četiri je godine poginulo više od 300 000 ljudi. Najveći dio čine ruski vojnici, s ukrajinske strane stradalo je oko 75 000 vojnika i više od 13 800 civila, uz višestruko više ranjenih. Unatoč tako strašnom balansu moći i dalje nema naznaka da će se rat okončati pravedno, unutar međunarodno priznatih granica Ukrajine. U diplomaciji se sve češće govori tek o tome „koliki će dio teritorija Ukrajina morati dati za mir”.
Hrvatski politički dvoboj U Zagrebu se rat reflektira prije svega kroz nadmetanje premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića. Plenković se svrstao među najglasnije zagovornike Kijeva unutar Europske unije, dok Milanovićeva umjerenija retorika protivnici doživljavaju kao popustljivost prema Moskvi. Iako je politički folklor bio najvidljiviji, građani su snažnije osjetili ekonomske reperkusije.
Inflacija i skok cijena energenata Sankcije, poremećeni opskrbni lanci i eksplozija cijena energenata gurnuli su hrvatsku inflaciju na 10,8 posto u 2022., prvi dvoznamenkasti skok od devedesetih. Industrije ovisne o plinu i nafti trošak su jednostavno prebacile na kupce, no poduzetnici vezani uz rusko i ukrajinsko tržište nisu imali takav luksuz.
AD Plastik – pad i oporavak Simbol tih gubitaka jest splitski AD Plastik. Tvrtka je u Rusiji imala dva pogona i oko 800 zaposlenih. Konsolidirani prihodi pali su 2022. za više od 22 posto, a godina je zaključena gubitkom. Danas se financijski rezultati vraćaju na razine prije invazije, no cijena povlačenja iz Rusije i dalje je osjetna.
Energetski dobitnici Istodobno su se otvorila nova tržišta i prilike. LNG terminal na Krku, pušten u rad 2021., postao je strateški hrvatski adut, a državna naftna kompanija JANAF dodatno je ojačala položaj u tranzitu energenata prema srednjoj Europi.
Pogled prema obnovi Obnova ratom razorene Ukrajine već se procjenjuje na više od 500 milijardi američkih dolara u idućem desetljeću. Hrvatskim tvrtkama to zvuči primamljivo, iako građevinski sektor, oslabljen dugogodišnjim gubitkom radne snage i tržišnog udjela, više nije onaj koji je nekad gradio po svijetu.
Sukob koji se podrazumijeva Četiri godine nakon početka invazije rat je, paradoksalno, postao svakodnevica u svijesti međunarodne javnosti. Agresor i žrtva u nekim su percepcijama pretvoreni u „dva sukobljena bloka”, a ukrajinsko vodstvo se u Washingtonu ponekad opisuje kao tvrdoglavije od ruskoga. Slika je zamršena i često izokrenuta, no brojke poginulih, raseljenih i ekonomske posljedice u Hrvatskoj podsjećaju da se realnost rata ne može relativizirati – ni ignorirati.
