Europska unija priprema 19. krug sankcija Rusiji, no i u Bruxellesu priznaju da su najjače poluge sada u rukama Sjedinjenih Država.
Prema riječima četvero europskih diplomata koji su sudjelovali u zatvorenim raspravama, novi paket, očekivan idućeg mjeseca, neće sadržavati veće mjere nafte i plina – najvažnijih izvora ruskih prihoda. Umjesto toga ciljat će „shadow fleet” tankere i tvrtke koje Moskvi pomažu zaobići postojeća ograničenja.
Stručnjaci procjenjuju da je prostor za nove energetske sankcije gotovo iscrpljen. „Posljednji paket već je značajno pogodio rusku naftu i teško je vidjeti što se još može učiniti”, kaže Ajay Parmar iz analitičke kuće ICIS. Maria Shagina s Međunarodnog instituta za strateške studije dodaje kako rusko gospodarstvo „na površini izgleda otporno, ali pod zapadnim pritiskom već škripi” zbog niže cijene nafte, troškova rata i prijeteće bankarske krize.
Najbolniji bi udarac Moskvi zadao uvođenje sekundarnih sankcija – kazni za tvrtke ili države koje trguju s Rusijom. No takve mjere može nametnuti ponajprije Washington. Bivši američki predsjednik Donald Trump prošlog je petka poručio da će, „ako Moskva ne pristane na dogovor”, nametnuti „masivne sankcije ili masivne carine, ili oboje”.
U EU-u raste uvjerenje da bi Trump mogao proširiti tarife koje su već pogodile indijsku kupnju ruske nafte i time poremetiti ključnu rusko-kinesku trgovinu. Dok Bruxelles promišlja kako zatvoriti preostale rupe, glavni se pritisak seli preko Atlantika.
Ciljanje diplomata i pobune u Schengenu
Uz gospodarske mjere, pojedine članice traže i oštrije sigurnosne korake. Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský ponavlja zahtjev da se ruskim diplomatima ukine slobodno kretanje unutar Schengena. „To je nepotrebna prednost koju režim zlorabi za sabotaže”, ističe Lipavský.
Ideja će biti na stolu već ovoga tjedna, kada se ministri vanjskih poslova neformalno sastaju s Visokom predstavnicom EU-a Kajaom Kallas kako bi dogovorili završne detalje paketa.
Ukrajinski dronovi već rade ono što Bruxelles još raspravlja: napadi na rafinerije i pumpnu stanicu na naftovodu Družba privremeno su zaustavili isporuke Mađarskoj i Slovačkoj. Budimpešta i Bratislava zatražile su intervenciju Europske komisije – ali glasnogovornica Eva Hrnčířová poručila je da je važno samo da „sigurnost opskrbe nije ugrožena”.
Iako su te dvije zemlje uporno kočile širenje sankcija, diplomati vjeruju da će ih, kao i prethodnih 18 puta, na kraju privoljeti na jednoglasnost. „Pogledajte što se dogodilo svaki put dosad”, ironično komentira jedan izaslanik.
