Curenje nacrta tzv. Digitalnog omnibus-paketa otkrilo je da Europska komisija planira temeljito prorijediti pravila o privatnosti kako bi ubrzala razvoj umjetne inteligencije – čak i pod cijenu slabije zaštite osobnih podataka.
Prema internom dokumentu, Bruxelles bi:
- centralizirao nadzor nad umjetnom inteligencijom unutar same Komisije;
- dopustio razvijateljima AI-ja da se na članak o „legitimnom interesu” Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) pozovu kada koriste osobne podatke za treniranje modela, bez prethodnog traženja privole korisnika;
- izmijenio Direktivu o e-privatnosti kako bi se internetskim stranicama umjesto obvezne privole omogućilo oslanjanje na druge pravne temelje za postavljanje kolačića;
- redefinirao pojam osobnog podatka, što bi moglo olakšati praćenje korisnika putem pseudonimiziranih identifikatora.
Meta je već u svibnju počela ubacivati objave s Facebooka i Instagrama u svoje AI sustave, a irski nadzornik za zaštitu podataka to je odobrio. Ostali tehnološki divovi brzo su slijedili primjer, pozivajući se upravo na „legitimni interes”. Nacrt Komisije sada de facto potvrđuje takvu praksu i ispunjava dugogodišnje zahtjeve industrije.
Politički vjetar u leđa
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u rujnu je naglasila da Europa mora postati „AI-prva” kako bi ostala konkurentna, dok je bivši talijanski premijer Mario Draghi GDPR prozvao preprekom razvoju umjetne inteligencije. Lobisti tehnoloških kompanija tijekom javnog savjetovanja otvoreno su tražili „raskrčenje” pravila o privatnosti.
Upozorenja stručnjaka
„Promjene su goleme… bit će to olimpijske igre lobiranja”, ocijenio je neovisni konzultant i istraživač privatnosti Lukasz Olejnik. Iako balansiranje interesa ostaje na papiru, tumačenje pravila prepušta se samim kompanijama, upozorava on.
Prava građana formalno ostaju – korisnici i dalje mogu isključiti korištenje svojih podataka – no iskustvo pokazuje da će malo njih aktivno potražiti opciju odjave kada ona nije zadana.
Aktivist za digitalna prava Max Schrems prozvao je proces „tajnovitim pokušajem” jednog dijela Komisije da pregazi uspostavljene procedure izrade zakona. Upozorava kako bi nova definicija osobnih podataka omogućila industriji oglašavanja da „pretvori ljude u puke brojeve i zaobiđe GDPR, a da pritom nastavi pratiti i utjecati na njih”.
Sljedeći koraci
Službena verzija Digitalnog omnibusa očekuje se 19. studenoga. Ako prijedlog ostane neizmijenjen, Europski parlament i Vijeće suočit će se s dosad najoštrijom borbom između tehnoloških lobista i zagovornika prava na privatnost u Europskoj uniji. Do tada, kako kaže jedan briselski insajder, „igra je otvorena, a ulozi su golemi”.