BRUXELLES – Najnoviji šok u lancu opskrbe čipovima, potaknut zaoštrenim trgovinskim mjerama SAD-a i Kine, još je jednom razotkrio ranjivost europske industrije i natjerao Bruxelles da ubrza reviziju vlastite strategije.
Europska komisija objavila je da će već u prvom tromjesečju 2026. predstaviti novu verziju zakonodavnog paketa o čipovima, kolokvijalno nazvanu „Chips Act 2”. Time je nekoliko mjeseci skratila ranije najavljene rokove, priznajući da je prvotni plan iz 2022. – koji je trebao EU-u donijeti 20 % svjetskog tržišnog udjela do 2030. – „jedva pomaknuo kazaljku” s postojećih devet posto.
Okidač za zaokret bila je jesenska drama oko nizozemske tvornice Nexperia. Vlada u Haagu krajem rujna preuzela je kontrolu nad kineski vlasnički povezanom kompanijom zbog sumnji u odavanje tehnologije Pekingu, nakon čega su i Washington i Peking uveli izvozna ograničenja. Europski proizvođači automobila, koji u svako vozilo ugrađuju stotine tzv. zrelih poluvodiča, otvoreno su upozorili da bi im proizvodne trake mogle stati.
Stručnjaci tvrde da je Bruxellesu time uručen „realni test”. „Prvi plan bio je tek flaster; sada pacijenta treba otvoriti i operirati”, slikovito je poručila Alison James iz Globalne udruge za elektroniku. Kritičari naglašavaju da je Unija lovila glamur naprednih AI-čipova, dok je praktična potražnja najveća za „dosadnim”, ali nužnim osnovnim čipovima.
Politički napor 2022. uglavnom se usredotočio na privlačenje giganata poput Intela i tajvanskog TSMC-a. Intel je najavljivao ulaganje od 30 mlrd. eura u istočnu Njemačku, no projekt je ugašen zbog financijskih problema kompanije. TSMC gradi pogon u Njemačkoj, ali u daleko manjem obujmu nego u SAD-u. U međuvremenu je Washington izvršio pritisak na Nizozemsku da ograniči izvoz litografskih strojeva ASML-a u Kinu, a krajem mandata administracije Joea Bidena uvedena je i zabrana izvoza određenih AI-čipova čak i prema pojedinim državama članicama EU-a.
Takav niz poteza nagnalo je skupinu zastupnika Europskog parlamenta da još u ožujku zatraže „drugi i sveobuhvatniji” plan.
Povjerenica za tehnološki suverenitet Henna Virkkunen najavila je da će se nadolazeći paket baviti mogućnošću projektiranja i proizvodnje AI-čipova u Europi, ali i stvaranjem strateških zaliha. Analitičarka Chiara Malaponti upozorava da Bruxelles ne smije opet previdjeti ostatak lanca: „Lanac je jak koliko i najslabija karika. Potrebno je kartirati cijelu industriju – od dizajna do backend obrade – i iskoristiti niše u kojima Europa već ima prednost.”
Industrija se slaže da subvencije za megatvornice visokih tehnologija nisu dovoljne. „Vidjeli smo uska grla. Postoje i druga, skrivena u završnim fazama sklapanja elektronike”, zaključuje James.
Hoće li novo zakonodavstvo doista popuniti te pukotine ili tek prenijeti fokus s jedne vrste poluvodiča na drugu, postat će jasno kada Komisija početkom 2026. predstavi prijedlog – ovoga puta pod budnim okom automobilske, energetske i tehnološke industrije koje ne mogu dopustiti još jedan zastoj u mikročipovima.