Europska komisija predstavila je tzv. digitalni omnibus – paket prijedloga kojima bi se odgodila primjena ključnih dijelova Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act) te izmijenila Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) i pravila o e-privatnosti.
• AI sustavi visokog rizika, poput onih za ocjenjivanje ispita ili kirurške zahvate, dobili bi dodatnih 18 mjeseci za usklađivanje s novim obvezama.
• Predložene izmjene GDPR-a omogućile bi tehnološkim tvrtkama lakše korištenje osobnih podataka za učenje AI modela bez izričitog pristanka korisnika.
• Cilj paketa je, prema procjeni Komisije, uštedjeti 5 milijardi eura administrativnih troškova do 2029. i smanjiti tzv. „zamor od skočnih prozora” tako što bi se pristanak na kolačiće mogao dati jednim klikom.
Viceprijedsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis poručio je da Europa „dosad nije u potpunosti kapitalizirala digitalnu revoluciju” te da si „ne može priuštiti daljnje zaostajanje”.
Međutim, mreža nevladinih organizacija European Digital Rights (EDRi) ocjenjuje paket kao „veliko povlačenje digitalnih zaštita u EU-u” koje bi omogućilo „nekontrolirano korištenje najintimnijih podataka građana za treniranje AI sustava”.
S druge strane, industrijsko udruženje Computer and Communications Industry Association (CCIA), čiji su članovi Amazon, Apple, Google i Meta, pozdravlja smjer, ali traži „ambiciozniji, sveobuhvatni pregled cjelokupnog digitalnog zakonodavstva EU-a”.
Bivši povjerenik za industriju Thierry Breton upozorava da Europa ne smije „rasplitati svoj digitalni pravilnik pod izlikom pojednostavljenja ili navodne protuinovacijske pristranosti”.
Potpredsjednica Komisije zadužena za digitalnu politiku Henna Virkkunen odbacuje tvrdnje da Bruxelles popušta američkom pritisku: „Želimo poduprijeti naše start-upove i mala poduzeća da rastu i inoviraju u EU-u … Velike tehnološke kompanije ionako imaju resurse za poštivanje različitih pravila.” Ona tvrdi da se Akt o umjetnoj inteligenciji ne razvodnjava, nego se pokušava spriječiti odljev europskih inovatora u druge jurisdikcije.
Povjerenik zadužen za GDPR Michael McGrath naglašava da se radi o „preciznim izmjenama koje pojašnjavaju postojeća načela uz očuvanje visoke razine zaštite podataka”.
Komisija poručuje da će korisnici i dalje kontrolirati svoje podatke, ali da bi nova pravila o kolačićima pojednostavnila svakodnevno pregledavanje interneta. „Mislim da se svi možemo složiti da smo previše vremena potrošili prihvaćajući ili odbijajući kolačiće”, zaključila je Virkkunen.
Prijedloge još moraju odobriti države članice i Europski parlament. Rasprava je već sada žustra: jedni upozoravaju na urušavanje temelja digitalnih prava, dok drugi tvrde da je EU-u hitno potrebna fleksibilnost kako bi se uhvatio korak s globalnom utrkom u umjetnoj inteligenciji.