Europska komisija sutra će službeno predstaviti nacrt „Defence Readiness Roadmap 2030”, strateški dokument koji državama članicama ostavlja tek pet godina da izgrade obrambenu snagu sposobnu odvratiti moguće agresore.
Prema radnom prijedlogu, do 2030. Europa mora razviti „dovoljno snažnu obrambenu držu kako bi vjerodostojno odvraćala protivnike i odgovorila na svaku agresiju”. Dokument nastao u sjeni ruske invazije na Ukrajinu i neizvjesnih američkih sigurnosnih jamstava definira Rusiju kao „trajnu prijetnju europskoj sigurnosti”.
Financijski okviri i zajednička nabava • Komisija želi da se najmanje 40 % obrambenih nabava do kraja 2027. provodi kroz zajedničke ugovore (danas manje od petine). • Najmanje 55 % kupnji oružja i opreme do 2028. te 60 % do 2030. trebalo bi dolaziti od industrije EU-a i Ukrajine. • Plan predviđa mobilizaciju do 800 mlrd. eura – uključujući 150 mlrd. eura zajmova za oružje u sklopu programa SAFE, 1,5 mlrd. eura iz novog Europskog programa za obrambenu industriju, Europski obrambeni fond te budući višegodišnji proračun.
Devet ključnih rupa u sposobnostima Nacrt pobrojava najveće manjkavosti: protuzračnu i proturaketnu obranu, sustave potpore, vojnu mobilnost, topništvo, umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, projektile i streljivo, dronove i protudronske sustave, kopnenu borbu te pomorske kapacitete.
Tri mega-projekta
- Eastern Flank Watch i „European Drone Wall” – integracija kopnenih, protuzračnih i protudronskih sustava uz istočnu granicu.
- European Air Shield – višeslojni sustav protuzračne i proturaketne zaštite.
- Defence Space Shield – obrana svemirskih kapaciteta EU-a.
Komisija očekuje političko odobrenje ta tri projekta do kraja godine. Svi programi iz prioritetnih područja trebali bi krenuti do sredine 2026., a ugovori i financiranje biti zaključeni do kraja 2028.
Nacionalni suverenitet i skepticizam Dokument naglašava da „države članice ostaju suverene za svoju nacionalnu obranu”. Unatoč toj klauzuli, pojedini glavni gradovi strahuju od jačanja briselske uloge u sektoru koji je tradicionalno nacionalna prerogativa. Berlin je u službenoj primjedbi poručio kako „primarni cilj mora biti stvaranje uvjeta da države ispune vlastite obveze”. Stockholm pak traži mjerljive rezultate, a ne puko praćenje korištenja zajedničkih instrumenata.
Pogled izvan istoka i odnosi s NATO-om Kako bi umirila južne članice, Komisija upozorava da si Europa „ne može dopustiti da bude slijepa na prijetnje s drugih strana svijeta”, posebno iz Bliskog istoka i Afrike. Istodobno jamči blisku koordinaciju s NATO-om kako bi se izbjeglo stvaranje paralelnih struktura.
Zaključak Dokument predstavlja najambiciozniji pokušaj do sada da se obrana Europske unije objedini, standardizira i financijski ojača. Hoće li države članice prihvatiti zajednički put ili će prevagnuti stari nacionalni refleksi, odlučit će se već sljedećeg tjedna na sastanku čelnika EU-a.