Povjesničar i profesor geografije Branko Radonić poručio je javnosti da prestane koristiti izraz „Dalmatinska zagora”, ističući kako se stanovnici Vrgorske krajine i drugih unutrašnjih područja Dalmacije smatraju jednakim Dalmatincima kao i ljudi s obale.
Radonić, rođen u Splitu 1985., odrastao je u Vrgorcu, a diplomirao je povijest i geografiju na Sveučilištu u Zadru temom o osmanskoj upravi u Vrgorskoj krajini. Trenutačno je doktorand Filozofskog fakulteta u Splitu, gdje istražuje Vrgorac između dvaju svjetskih ratova, te predaje geografiju i povijest u osnovnim školama u Vrgorcu i Drveniku.
„Ne kaže se vrgorački, nego vrgorski”, naglašava Radonić, objašnjavajući da mu nepravilne inačice naziva mjesta izazivaju profesionalnu „alergiju”. Prema njegovu mišljenju, etiketa „Dalmatinska zagora” stvara nepotrebne podjele i potcjenjuje identitet ljudi koji žive u unutrašnjosti.
Iako priznaje kako je termin „zagora” duboko ukorijenjen u svakodnevnom govoru, Radonić ustraje na tome da povijesni i kulturni kontekst regije ne opravdava razdvajanje Dalmatinaca na „primorce” i „zagorce”. Umjesto toga predlaže jednostavan pristup: „Svi smo mi Dalmatinci, bez dodatnih prefiksa.”