Nacrt novih smjernica britanskog Državnog odvjetništva (CPS) o „zlostavljanju iz časti, prisilnim brakovima i štetnim praksama” prvi put svrstava muško obrezivanje među potencijalna kaznena djela, rame uz rame s praksama poput spljoštavanja grudi, testiranja djevičanstva i egzorcizama.
Dokument navodi da, za razliku od ženskog obrezivanja, u Ujedinjenom Kraljevstvu ne postoji poseban zakon koji zabranjuje muško obrezivanje. „Ipak, to može biti bolna i štetna praksa ako se provodi neispravno ili u neprikladnim okolnostima. Takvi slučajevi mogu predstavljati zlostavljanje djece ili kazneno djelo protiv tijela”, stoji u tekstu.
Statistike i upozorenja pravosuđa • Od 2001. do danas zabilježeno je sedam smrtnih slučajeva dječaka mlađih od 18 godina u kojima je obrezivanje bilo čimbenik, a najmanje tri bebe iskrvarile su do smrti. • Najnoviji slučaj je smrt šestomjesečnog Mohameda Abdisamada 2023., nakon infekcije streptokokom, zbog čega je mrtvozornik upozorio na „nedovoljnu regulaciju” onih koji obavljaju zahvat. • Slična upozorenja izrečena su i 2014. nakon smrti Olivera Asante-Yeboaha, koji je preminuo od sepse nakon obrezivanja izvedenog od strane rabina.
Reakcije vjerskih zajednica Bivši predsjednik Odbora zastupnika britanskih Židova Jonathan Arkush, također supredsjedatelj inicijative Milah UK, smatra da formulacija u nacrtu „ozbiljno pogrešno prikazuje” praksu: „Sugerirati da je samo obrezivanje po sebi štetna praksa duboko je pogrešno. Svaki zahvat izveden na neprimjeren način – čak i bušenje ušiju – može predstavljati zlostavljanje.“ Arkush priznaje da pogrešno izvedeno obrezivanje može biti zlostavljanje, ali ističe „stroge standarde“ židovske zajednice i „zrnca“ komplikacija.
Muslimansko vijeće Britanije podržava poziv mrtvozornika na strože kontrole i sustav akreditacije, ali naglašava da je „muško obrezivanje u Ujedinjenom Kraljevstvu zakonita praksa s priznatim medicinskim, vjerskim i kulturnim temeljima“ te da se ne smije „karakterizirati samo po sebi kao zlostavljanje djece“.
Profesorica Faye Ruddock iz Karipsko-afričke zdravstvene mreže upozorava da nedostatak službenih informacija povećava rizik: „Sigurnosne i kulturološki osjetljive regulative mnogo bi značile. Nitko ne želi da mu dijete umre, ali nemaju svi pristup provjerenim izvođačima.“
Nerazvijena regulacija i kazneni slučajevi • Bivši liječnik Mohammad Siddiqui prošle je godine osuđen na više od pet godina zatvora zbog „nepotrebne boli i patnje“ djece u „nehigijenskim i opasnim“ zahvatima. • U svibnju je Mohammed Alazawi, koji se lažno predstavljao kao liječnik, proglašen krivim za šest kaznenih djela nanošenja teških tjelesnih ozljeda tijekom obrezivanja. Sudac je tom prilikom ocijenio da je „zakon o muškom obrezivanju gotovo potpuno nereguliran“.
Medicinska struka podijeljena Londonski urološki kirurg Gordon Muir tvrdi da je zahvat „nepotreban i ne donosi fizičku korist“ te ga smatra oblikom zlostavljanja djece: „Ispravno bi bilo pričekati da dijete navrši barem 16 godina i samo odluči.“ Muir je, nakon objave rada koji dovodi u pitanje prednosti obrezivanja, primio stotine prigovora.
S druge strane, rabin Jonathan Romain iz progresivnog judaizma opisuje obrezivanje kao „silno snažan simbol identiteta“, ali poziva na državnu schému obuke i nadzora koja bi obuhvatila sve vjere i nosila kazne za one koji rade izvan propisa.
Poziv na prevenciju Nacionalno sekularno društvo podržalo je nacrt smjernica, no njihova pravna savjetnica Alejandro Sanchez ističe kako „oslanjanje na kazneni sustav znači djelovanje tek nakon što je šteta počinjena“. Prema njegovu mišljenju, obrezivanje bi trebalo izvoditi isključivo liječnici i samo kada postoji medicinska nužda, a odluku bi – kad god je moguće – trebalo prepustiti samom djetetu u starijoj dobi.
Što slijedi? CPS tek treba objaviti konačnu verziju smjernica. Vjerske skupine već najavljuju razgovore s tužiteljstvom, dok liječnici i sekularne organizacije pozivaju na strožu regulaciju i edukaciju. Hoće li obrezivanje doista biti službeno označeno kao potencijalno zlostavljanje djece ovisit će o završnim formulacijama – ali rasprava o granici između vjerske slobode i zaštite djece očito ulazi u novu, pravno osjetljiviju fazu.