Samo dva kilometra od europske četvrti u Bruxellesu, napušteno željezničko ranžirno dvorište u Schaerbeeku pretvorilo se u neočekivanu oazu divljine. Na 24 hektara, Friche Josaphat od sredine 1990-ih slobodno zarasta i danas slovi kao jedno od najbogatijih urbanih staništa u Belgiji – dom je rijetkim pčelama, leptirima i pticama.
No ta se „džungla” našla u središtu sve žešće rasprave: treba li je sačuvati ili ondje sagraditi prijeko potrebne stanove? Regionalna vlast planira 509 novih jedinica, ponajprije socijalnih, a Zeleni (Ecolo) traže moratorij na gradnju na svim javnim zapuštenim parcelama sve dok Bruxelles ne donese novi plan korištenja zemljišta, prvi nakon četvrt stoljeća.
„Prvi je cilj zaustaviti projekte bez jasnog opravdanja, jer bi uništili preostalu bioraznolikost u gradu”, poručuje zastupnik John Pitseys. Ecolo je u srpnju pokrenuo parlamentarna saslušanja, a inicijativa je dobila iznenađujuću potporu najvećeg kluba u regionalnom parlamentu – liberalnog Reformističkog pokreta (MR), koji predlaže proglašenje prirodnog rezervata. Pridružili su se i centristički Les Engagés te flamanski nacionalisti N-VA. Rasprava se nastavlja u rujnu.
Sukob između stambene krize i zaštite zelenih površina nije jedinstven za Bruxelles. U Portugalu je upravo izglasan zakon koji dopušta gradnju na dosad zaštićenim zelenim pojasima; vlada tvrdi da time rješava akutnu nestašicu stanova, dok kritičari upozoravaju da će potez usisati zemljište za luksuzne vile. U Berlinu nova koalicija želi barem djelomično graditi na nekadašnjem aerodromu Tempelhof, premda je referendum 2014. to zabranio. U Ujedinjenom Kraljevstvu bi, pak, najavljene izmjene pravila o obveznom „neto dobitku za bioraznolikost” mogle ubrzati masovnu stanogradnju.
Europska komisija trenutačno osluškuje prijedloge za sveeuropsku strategiju pristupačnog stanovanja, najavljenu za proljeće 2026. Dok Bruxelles traži balans između krošnji i krovova, Friche Josaphat ostaje simbol zapetljanog pitanja: što je gradu važnije – zelena divljina ili cigla i beton?