Europska unija ima sve gospodarske alate da Izraelu zagorča rat u Gazi – no politička volja sve je tanja, osobito nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio carinama svima koji posegnu za sankcijama protiv Tel Aviva.
EU kao ekonomska poluga
• Unija je najveći izraelski trgovinski partner: više od trećine izraelskog uvoza i četvrtina izvoza veže se uz europsko tržište.
• Ovisnost je asimetrična – Izrael je tek 31. partner EU-a, iza Maroka i Alžira.
• Države članice drže oko 72,1 milijardu eura ulaganja u Izraelu, gotovo dvostruko više od Sjedinjenih Država.
• Približno 25 % deviznih pričuva Banke Izraela nalazi se u Europi i, barem teoretski, mogle bi biti blokirane po uzoru na ruska sredstva.
Analitičari ne dvoje da bi Bruxelles time zadao bolan udarac. „The potential suspension or downgrading of EU-Israel trade ties would add significant pressure”, napisala je Lize de Kruijf iz Atlantskog vijeća. The Economist je pak ustvrdio da bi već ograničenja izvoza vojne opreme „hurt” Izrael više nego prijetnje iz Čilea ili Južne Afrike.
Unutarnja kočnica
Problemi leže drugdje. Dobar dio članica – osobito Njemačka, opterećena povijesnom krivnjom zbog Holokausta – zazire od mjera koje bi ozbiljno ugrozile izraelske ratne napore. Blago popuštanje vidjelo se tek kada je Berlin objavio da će suspendirati dio isporuka oružja Tel Avivu.
Vanjski pritisak
Sve i da politička većina u EU-u sazrije, pred zidom bi se mogla naći u Washingtonu. Trump je carinama ovog tjedna kaznio Indiju – prvim “sekundarnim carinama” u povijesti – pokazavši da trgovinu vidi kao polugu za političke ciljeve.
Europski se dužnosnici pribojavaju da bi sličan odgovor uslijedio ako uvedu sankcije Izraelu. Podsjetnik je stigao i prošli tjedan kada je Trump upozorio Kanadu da će joj priznanje Palestine „vrlo otežati” sklapanje trgovinskog sporazuma, nakon čega je carina podignuta na 35 %.
Pritom Bruxelles nastavlja popuštati: Komisija je odobrila Trumpove sekundarne carine prema Indiji uz poruku „We welcome any pressure, and in particular US pressure on Russia, to accept a ceasefire through any means necessary”. Istodobno, Unija je odgodila uvođenje odmazdnih nameta na američku robu te najavila ulaganja od više od bilijun dolara u američku energetiku i infrastrukturu – za što sama kaže da „ni na koji način nije obvezujuće”.
Rasplet bez hrabrosti
Dvije bliskoistočne i istočnoeuropske bojišnice nude različite razloge europske nemoći. Spram Rusije Bruxelles je već iscrpio sankcijski arsenal, dok Kremlj rat održava zahvaljujući Kini. Nasuprot tome, Izrael ovisi o Europi, no Unija zazire od političkog i gospodarskog rizika.
Trump je, čini se, točno procijenio da carine mogu spriječiti druge u okončavanju ratova. Sve dok Bruxelles ne pronađe hrabrost – ili alternativu američkom kišobranu – ekonomske poluge ostat će neiskorištene, a ratovi nadomak europskih granica nastavit će gorjeti.
