Europska komisija pokušala je smiriti napetosti s Washingtonom nakon što je njezino obećanje da će u američku energetiku i infrastrukturu usmjeriti 1,4 bilijuna dolara opisano kao neispunjiva obveza.
Komisijin glasnogovornik Olof Gill izjavio je u četvrtak da se radi tek o „zbrojenim namjerama“ europskih tvrtki, a ne o pravno obvezujućem planu: „Komisija nema ovlasti – niti bi to ikada tražila – provoditi tako nešto, ali smo SAD-u vjerno prenijeli te namjere.”
Izjava dolazi svega dva tjedna nakon što su predsjednik SAD-a Donald Trump i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen postigli okvirni trgovinski sporazum koji uključuje:
• ulaganju EU-a od 600 milijardi dolara u američku infrastrukturu tijekom prva tri i pol Trumpova mandata, • kupnju američke energije vrijedne 750 milijardi dolara do 2028.
Trump je u utorak zaprijetio uvođenjem carine od 35 % na robu iz EU-a ako Unija ne ispuni prvospomenutu obvezu: „Vrijeme je da plate; mogu s tim novcem raditi što god hoću.”
Istoga dana na snagu je stupila nova „krovna” carina od 15 % na većinu europskog izvoza, koja zamjenjuje dosadašnje minimalne carine od 10 % te prosječnu stopu od 4,8 %. Iako sporazum predviđa da se ta gornja granica primijeni i na automobile, vozila i dijelovi iz EU-a i dalje se oporezuju sa 27,5 %.
„Imamo jasno američko obećanje da će i automobili, farmaceutski proizvodi te poluvodiči pasti pod našu gornju stopu od 15 % i veselimo se što skorijoj primjeni”, rekao je Gill, no nije naveo vremenski okvir.
Dok Bruxelles tvrdi da su brojke tek indikativne, Washington ih smatra ključnim testom vjerodostojnosti europskih partnera, što nagovještava nove trgovinske trzavice na relaciji EU-SAD.
