Vlasti Bosne i Hercegovine spremaju strože mjere nadzora nad bespilotnim letjelicama nakon što je trogodišnji rast uvoza pokazao da postojeći propisi više ne prate stanje na terenu.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, uvoz dronova 2023. iznosio je oko 500 kilograma i 500 tisuća eura. Godinu poslije količina je skočila na 4,1 tonu, a vrijednost se gotovo udvostručila – dosegnula je 900 tisuća eura. Tijekom 2025. uvezena je slična masa, no sofisticiraniji modeli povisili su račun na više od 1,5 milijuna eura.
Na tržištu dominiraju kineski proizvođači, ali uređaji stižu i iz zapadne Europe, Sjedinjenih Država te – u manjem obujmu – iz Hrvatske. Većina tih letjelica nije vojna oprema, no nekontrolirana dostupnost otvara prostor za zlouporabe: od neovlaštenog nadzora i narušavanja privatnosti do mogućih ozbiljnijih sigurnosnih incidenata.
Državni koordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje predložio je zato da se svi dronovi teži od 249 grama uvrste na popis roba posebne namjene. Time bi njihov uvoz i izvoz podlijegao strožem režimu dozvola, dok bi Vijeće ministara BiH imalo završnu riječ o izmjenama pravilnika.
Sadašnji propisi zahtijevaju registraciju dronova mase između 249 grama i 25 kilograma, no za njihovo uvoženje nisu potrebne posebne dozvole. Novi bi režim, ako bude usvojen, znatno suzio tu liberalnu praksu i pojačao nadzor nad sofisticiranijom opremom, čime vlasti nastoje odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove.