Bivši potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko ponovo je otvorio raspravu o komunističkom nasljeđu u hrvatskim gradovima. U objavi na Facebooku naveo je desetke trgova, ulica i institucija koje još uvijek nose ime Josipa Broza Tita te se zapitao što je hrvatska administracija učinila da ispuni preporuke Europskog parlamenta iz 2019. o osudi svih totalitarnih režima.
„Tko to laže da su naši Europejci slijepi poslušnici briselske birokracije?! Može li biti jasnije?“, napisao je Karamarko, dodajući i retorično pitanje: „Možeš li niže i jadnije, domovino?“
Rezolucija Europskog parlamenta, na koju se poziva, pozvala je države članice da uklone simbole i nazive koji veličaju totalitarne vođe. Karamarko smatra da provedba u Hrvatskoj izostaje, a za primjer je naveo Trg maršala Tita u Puli, Ulicu maršala Tita u Vukovaru te brojne škole i kulturne ustanove koje i dalje nose ime jugoslavenskog vođe.
Bivši čelnik HDZ-a time je obnovio prijepor koji godinama izaziva oprečne reakcije u javnosti: dio građana i povjesničara Tita vidi kao antifašističkog vođu zaslužnog za pobjedu nad okupatorom, dok ga drugi smatraju simbolom komunističke represije.
Karamarkova objava stiže uoči predizbornog razdoblja za parlamentarne izbore, što dodatno naglašava političku osjetljivost teme. Za sada nije zabilježena službena reakcija Vlade ni Sabora na njegov apel.