Sjedinjene Države postale su najveći svjetski ulagač u komercijalni špijunski softver, pokazuje novo izvješće think-tanka Atlantic Council.
Prema podacima prikupljenima od 1992. do 2024., identificirano je ukupno 128 ulagača u tu industriju, od čega 31 sa sjedištem u SAD-u. Samo tijekom 2024. pridružilo se 20 novih američkih ulagača, čime je Washington pretekao tradicionalna središta poput Izraela (26 ulagača) te Talijanske Republike, koja u okviru jedinstvenog europskog tržišta prednjači s 12 ulagatelja.
Ključne brojke i nalazi
• 561 entitet u 46 zemalja povezan je s industrijom špijunskog softvera.
• U odnosu na prošlu godinu, broj poznatih ulagača porastao je s 94 na 128.
• Pored SAD-a, u Europskoj uniji i Švicarskoj djeluje 31 ulagatelj, dok su tri nove države – Japan, Malezija i Panama – prvi put povezane s tržištem.
Među istaknutim američkim financijerima nalaze se hedge fondovi D.E. Shaw & Co. i Millennium Management, trgovačka kuća Jane Street te financijski div Ameriprise Financial. Sva četiri subjekta ulagala su u izraelsku tvrtku Cognyte, prozivanu zbog zlouporaba u Azerbajdžanu i Indoneziji.
Posebnu je pozornost privukla i akvizicija izraelskog proizvođača Paragon Solutions krajem 2024. od strane floridskog fonda AE Industrial Partners. Paragonov jednogodišnji ugovor s američkom službom za imigraciju i carinu (ICE) nedavno je reaktiviran, a civilnodruštvene organizacije potez su ocijenile „extremely troubling” jer „compounds the civil liberties concerns surrounding the rapid and dramatic expansion of ICE’s budget and authority”.
Paragon je ranije doveden u vezu s praćenjem talijanskih novinara i aktivista. Dok parlamentarna komisija u Rimu tvrdi da je softver Graphite korišten isključivo protiv branitelja ljudskih prava, istraživači Citizen Laba potvrdili su napad na talijanskog novinara i uočili potencijalne klijente u Australiji, Kanadi, Danskoj, Cipru, Singapuru i Izraelu.
Raste i opskrbni lanac Izvješće bilježi četiri nova proizvođača (među njima izraelski Bindecy i talijanski SIO), sedam novih posrednika te deset dobavljača. Autori ističu da posrednici „a notably under-researched set of actors” često prikrivaju veze između proizvođača i kupaca, čime se širi „opaque spyware supply chain”. Suautorica Sarah Graham upozorava da takva struktura „otežava razotkrivanje vlasničkih veza, jurisdikcijskog šaranja i mehanizama odgovornosti”.
Pukotina između politike i novca Iako je američka vlada posljednjih godina uvela izvozne i vizne restrikcije te sankcije protiv problematičnih tvrtki, kapital s Wall Streeta i dalje ih obilato financira. „US policymakers have systematically targeted the proliferation and misuse of spyware through robust policy action, but there is a critical gap between them and US investors—where US dollars continue to fund the very entities US policymakers are trying to combat”, upozorava analitičarka Jen Roberts.
Primjer je ulaganje fonda Integrity Partners u tvrtku Saito Tech (nekada Candiru), koja se od 2021. nalazi na crnoj listi američkog Ministarstva trgovine. Roberts smatra da sadašnje mjere „nisu dovoljno snažan signal” te predlaže proširenje izvršne uredbe 14105 – koja već obuhvaća umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije i poluvodiče – na sektor špijunskog softvera.
Novac poreznih obveznika Analiza pokazuje da se iza privatnog kapitala ponekad kriju i javni mirovinski fondovi. AE Industrial Partners, primjerice, podupiru fondovi zaposlenika okruga Contra Costa, vatrogasaca Baltimorea i Houstona te prosvjetnih radnika Novog Meksika, čime sredstva američkih građana posredno financiraju potencijalno problematične tehnologije – transakcija s Paragonom mogla bi dosegnuti 900 milijuna američkih dolara.
Roberts zaključuje da je „US purchasing power is a significant tool in shaping and constraining the global market for spyware” te poziva administraciju da zadrži postojeće zabrane korištenja špijunskog softvera u tijelima savezne vlade, ali i da pojača kontrolu nad odljevom američkog kapitala u tu industriju.