Američko gospodarstvo zabilježilo je neočekivani pad od 92 000 radnih mjesta u veljači, što je naglo usporavanje nakon revidiranog siječanjskog rasta od 126 000 zaposlenih. Stopa nezaposlenosti porasla je s 4,3 % na 4,4 %, prema najnovijim podacima američkog Ureda za statistiku rada.
Prognoze analitičara govorile su o otvaranju oko 60 000 novih radnih mjesta i zadržavanju ranije stope nezaposlenosti, no veljača je donijela najlošiji mjesečni rezultat od razdoblja pandemije. Dodatne revizije pogoršale su i kraj 2025.: prosinac je sada prikazan kao gubitak od 17 000 mjesta (prije +48 000), dok je siječanj 2026. snižen za 4 000, na 126 000.
Ukupno je u 2025. otvoreno samo 181 000 radnih mjesta – najmanje od covid-krize i dramatičan pad u odnosu na dva milijuna novih poslova iz 2024. Druga polovica prošle godine bila je posebno teška: od srpnja do prosinca izgubljeno je 45 000 radnih mjesta.
Sektorski rezovi • Zdravstvo: od +77 000 u siječnju do –28 000 u veljači; ordinacije liječnika izgubile su 37 000 mjesta zbog štrajkova. • Informacije te transport i skladištenje: svaki po –11 000. • Savezna vlada: –10 000 u veljači; od vrhunca u listopadu 2024. broj zaposlenih pao je za 11 % ili 330 000 ljudi.
Rasni jaz ostaje izražen. Nezaposlenost Afroamerikanaca iznosila je 7,7 %, znatno iznad nacionalnog prosjeka, dok je stopa među bijelcima ostala na 3,7 %.
„Tržište rada posrće pod teretom brojnih prepreka. Tvrtke oprezno zapošljavaju, a neke grane već otpuštaju. Izvješće za veljaču bilo je pogubno, čak je i zdravstvo u minusu”, upozorila je glavna ekonomistica Navy Federal Credit Uniona Heather Long. Prema njezinim riječima, od travnja prošle godine – kada je Donald Trump najavio novu rundu carina – „gotovo svaki veći sektor bilježi pad zaposlenosti”.
Podaci ne obuhvaćaju gospodarske potrese nastale nakon najnovijeg američko-izraelskog sukoba s Iranom, ali će snažno utjecati na sjednicu američke Središnje banke 17. i 18. ožujka. Predsjednica podružnice Fed-a u Clevelandu Beth M. Hammack zalaže se za dulju stanku u promjeni kamatnih stopa zbog inflacijskih pritisaka, unatoč pritiscima Bijele kuće da se smanjenjem kamata potakne rast.
Financijska tržišta sada s dodatnom nervozom promatraju brojke, svjesna da bi kombinacija usporavanja zapošljavanja, geopolitičkih napetosti i neizvjesne monetarne politike mogla odrediti tempo američkoga, ali i globalnog gospodarstva u narednim mjesecima.
