Interni dopis američkog State Departmenta upozorava da u ruskoj invaziji na Ukrajinu sudjeluje do 5000 kubanskih boraca, čime je Kuba, odmah iza Sjeverne Koreje, postala drugi najveći izvor stranih trupa na strani Kremlja.
Dokument, poslan 2. listopada desecima američkih diplomatskih misija, otkriva razmjere kubanskog angažmana upravo u trenutku kad Washington lobira protiv nove godišnje rezolucije Opće skupštine UN-a kojom se traži ukidanje šest desetljeća starog američkog embarga Havani. Iako rezolucija ima pretežno simboličnu težinu – samo Kongres može formalno ukinuti sankcije – State Department od veleposlanstava očekuje dodatni pritisak kako bi se spriječilo njezino prihvaćanje velikom većinom.
Kremlj od početka agresije 2022. regrutira plaćenike i dobrovoljce iz niza zemalja, uključujući Nepal, Indiju, Somaliju i Kubu. Prema ranijim podacima iz 2023., kubanskim dobrovoljcima nudio se novac i mogućnost stjecanja ruskog državljanstva. Tada se broj Kubanaca na bojištu mjerio u stotinama, no najnovije procjene govore o nekoliko tisuća, što je izazvalo dodatnu zabrinutost ukrajinskih dužnosnika.
Kuba i Rusija održavaju bliske političke i vojne veze još od Hladnog rata, a Moskva se posljednjih godina ponovno nametnula kao jedan od ključnih partnera Havane. Najnoviji podaci o kubanskim borcima ukazuju da se to savezništvo intenzivno pretače i na ukrajinsko bojište, gdje ruske snage traže svježu ljudsku snagu nakon višemjesečnih gubitaka.