Nova Nacionalna obrambena strategija Sjedinjenih Država – dokument od 34 stranice koji je objavilo američko Ministarstvo obrane – donosi najveći zaokret u sigurnosnim prioritetima Washingtona još od završetka Hladnog rata.
Prema tekstu, primarna briga više nije uspon Narodne Republike Kine, nego „sigurnost američke domovine i zapadne hemisfere”. Pentagon najavljuje „ograničeniju” pomoć saveznicima i poziva ih na veću podjelu tereta u suzbijanju prijetnji poput Rusije i Sjeverne Koreje.
„Van utopijski idealizam; unutra tvrdi realizam”, stoji u strategiji, koja naglašava da se odnosima s Pekingom ubuduće pristupa „kroz snagu, a ne konfrontaciju”. Istodobno se ističe kako je cilj spriječiti „bilo koga, uključujući Kinu, da dominira nad nama ili našim saveznicima”.
Zapad mora platiti više Dokument tvrdi da su se partneri godinama oslanjali na subvencioniranu američku zaštitu te sada moraju preuzeti vodstvo u krizama koje „nama predstavljaju manju, a njima veću opasnost”. Rusija je opisana kao „uporna, ali upravljiva prijetnja istočnim članicama NATO-a”, a Tajvan se – za razliku od ranijih verzija – uopće ne spominje.
Unatoč izostanku otoka u tekstu, Washington je koncem prošle godine odobrio prodaju oružja Tajpeju vrijednu 11 milijardi dolara, nakon čega je Kina izvela vojne vježbe oko Tajvana.
Smanjuje se i američka uloga u odvraćanju Pjongjanga: „Južna Koreja je sposobna preuzeti primarnu odgovornost”, navodi se.
Ključni tereni – Panama, Zaljev, Grenland Strategija potvrđuje da će američka vojska osigurati stalan pristup „ključnim terenima, posebno Panamskom kanalu, Američkom zaljevu i Grenlandu”. Potonji je u fokusu i zbog nedavnih pritisaka Washingtona na saveznike da „preuzmu” otok.
Drugi mandat Donalda Trumpa obilježile su i operacije protiv venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura te napadi na brodove za koje se sumnja da prevoze drogu u istočnom Pacifiku i Karibima.
Trump protiv NATO-a, srednje sile traže savezništva Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu američki je predsjednik ustvrdio da SAD „nikada nisu ništa dobile” od NATO-a i da su „plaćale gotovo 100 %” troškova Saveza. Izjave su izazvale reakcije, pa je kanadski premijer Mark Carney poručio da je „stari svjetski poredak nepovratno izgubljen” i pozvao srednje sile poput Kanade, Južne Koreje i Australije da se udruže, jer „ako nismo za stolom, onda smo na jelovniku”. Sličan ton kreirao je i francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorenjem na „pomak prema svijetu bez pravila”.
Pentagon, pak, inzistira da promjena ne znači američki izolacionizam nego „usmjeren i istinski strateški pristup prijetnjama s kojima se nacija suočava”. No, signal saveznicima jasan je: sigurnosni račun sve je deblji, a Washington ga više ne namjerava plaćati sam.
