Trendovi na društvenim mrežama koji 2026. proglašavaju „novom 2016.” dobili su hladan tuš čim je iz Davosa odjeknula vijest o najnovijoj inicijativi američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Trump, koji u drugom mandatu sve otvorenije testira strpljenje saveznika, lansirao je ideju osnivanja tzv. Odbora za mir – svojevrsne paralelne organizacije Ujedinjenim narodima. Popis država koje, prema jučer objavljenim informacijama, podržavaju projekt otkriva naglašenu orijentaciju prema Bliskom istoku i globalnom Jugu: Bahrein, Maroko, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Bugarska, Mađarska, Indonezija, Jordan, Kosovo, Pakistan, Paragvaj, Katar, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Uzbekistan i Mongolija. Iz zapadne Europe – nitko.
EU hladna, Hrvatska odmjerava korak Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron napustili su Svjetski ekonomski forum prije Trumpova dolaska, čime su jasnu distancu demonstrirale i vodeće članice Unije. Ipak, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković primio je poziv Washingtona.
„Izrazito cijeni poziv koji je uputio američki predsjednik, te Vlada RH trenutačno razmatra pravne i druge aspekte prijedloga”, poručili su iz Banskih dvora, svjesni da bi svako naglo odbijanje moglo pogoršati odnose unutar NATO-a.
Beograd bez pozivnice Dok Zagreb taktizira, u Beogradu je uslijedio val frustracije. Srbija se, za razliku od Albanije i Kosova, nije našla na Trumpovu popisu. Predsjednik Aleksandar Vučić – godinama vješto balansirajući između Bruxellesa i Moskve – priznao je da je situacija „važna pouka” te da će „stvari sada ići drukčije”.
Pitanje mentalne kondicije u Bijeloj kući Trumpove nagle promjene stavova – od prijetnji tarifnim ratom protiv EU-a pa do kontradiktornih poruka u pregovorima oko Ukrajine – hrane spekulacije o njegovom psihičkom stanju. Među demokratima se pojačavaju pozivi na opoziv uz povik „car je gol”.
Novo nenormalno Šest godina nakon upada njegovih pristaša u zgradu Kongresa 6. siječnja 2021., Trump ponovno oblikuje globalnu pozornicu. Za razliku od 2016., kad su društvene mreže još bile poprište nostalgičnih rasprava o „starom normalnom”, 2026. pokazuje kako se geopolitičke ploče trajno pomiču – i kako svijet sve teže pronalazi uporište u pojmu normalnosti.
