Iranske organizacije za ljudska prava pozvale su Europski parlament i europske vlade da pitanje progona političkih zatvorenika postave kao ključnu temu svih budućih razgovora s Teheranom.
Teheran trenutačno ne žuri prema novim diplomatskim krugovima. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei poručio je da „u pregovore nećemo ući dok ne budemo sigurni u učinkovitost diplomacije”. Istodobno je šef diplomacije Abbas Araghchi otputovao u Šangaj, čime je dao do znanja kako pregovori sa Zapadom nisu na dnevnom redu.
Dok službeni Teheran odgađa razgovore, prema navodima aktivista pojačan je pritisak na disidente. Procjenjuje se da je oko 60 političkih zatvorenika na listi za pogubljenje, a slučaj kurdskog farmera Rezgara Babamirija postao je simbol tog obračuna. Uhićen je 2023. nakon što je prosvjednicima u Bukanu navodno dostavljao lijekove. Kazneni sud osudio ga je na 15 godina zbog „sudjelovanja u ubojstvu” člana paravojne postrojbe Basij, na temelju priznanja za koja udruge tvrde da su iznuđena mučenjem.
Revolucionarni sud dodijelio mu je još 15 godina zatvora zbog „suradnje s Mossadom” i posjedovanja Starlink terminala. Pri izricanju presude uvedena je i nova optužba – „zavjera za atentat na vrhovnog vođu Alija Hamneija” – iako za to, prema aktivistima, nije bilo nikakvih ranijih dokaza. Dana 7. srpnja odvjetnici za ljudska prava izvijestili su da je Babamiri osuđen na smrt.
Njegova 24-godišnja kći Zhino Babamiri lobira u Europskom parlamentu i pismom je zatražila od norveške vlade da slučaj otvori ako Oslo bude posrednik u potencijalnim američko-iranskim pregovorima. Norveški ministar vanjskih poslova Andreas Kravik potvrdio je da je upoznat s predmetom te da se njegova zemlja „protivi smrtnoj kazni u svim okolnostima”.
Istodobno, na globalnoj sceni traje natezanje oko mogućeg novog dijaloga Washingtona i Teherana. Nakon dvaju sastanaka Benjamina Netanyahua i Donalda Trumpa nije objavljen dogovor o iranskom raketnom programu. Netanyahu sada traži da Teheranu bude zabranjeno posjedovanje projektila dometa većeg od 480 kilometara. Araghchi je na to odgovorio tvrdnjom da izraelski premijer „direktno naređuje SAD-u što da govori ili radi”.
Aktivisti strahuju da će političke sudbine zatvorenika biti dodatno ugrožene dok se velike sile nadmudruju oko sigurnosnih pitanja. Zato od Bruxellesa traže da prava zatočenika, a posebno prijetnju masovnim smaknućima, pretvori u nezaobilaznu točku svakog budućeg stola za pregovore s Iranom.
