Umjetna inteligencija više ne uči samo od ljudi – ljudi sve češće (i nesvjesno) preuzimaju njezin način govora. Na to upozorava tim istraživača s Instituta Max Planck za ljudski razvoj, koji je analizirao više od milijun nedavnih sveučilišnih predavanja i podcasta.
• Nakon pregleda 360 000 YouTube predavanja i dvostruko više podcast epizoda, znanstvenici su uočili „mjerljiv” i „nagli” porast upotrebe riječi koje „preferencijalno generira” ChatGPT, poput „shvatiti”, „hvalisati se”, „naglo” i „pedantan”.
• Promjena nije ograničena na pisane ili formalne formate: sličan uzorak pojavio se i u neformalnom govoru, što pojačava bojazan da bi rastuća prisutnost AI-ja mogla potkopati jezičnu i kulturnu raznolikost.
• Autori rada tvrde da je riječ o prvom empirijskom dokazu velikih razmjera da se „jezične promjene uzrokovane umjetnom inteligencijom šire izvan pisanog teksta u spontanu govornu komunikaciju”.
• Slične trendove potvrđuje i studija objavljena u časopisu Science Advances: analiza medicinskih istraživačkih radova između 2010. i 2024. otkrila je nagli skok određenih stilskih izraza otkad su alati umjetne inteligencije postali široko dostupni.
• Dodatno, istraživanje Sveučilišta u Tübingenu navodi da je 2023. „najmanje 13,5 posto” biomedicinskih radova nosilo jasne tragove obrade velikih jezičnih modela.
Znanstvenici zaključuju da se „lingvistički utjecaj” AI-ja proširio izvan početnih sfera akademske zajednice, znanosti i tehnologije na obrazovanje i poslovanje. Upozoravaju da bi, bez aktivnog čuvanja raznolikosti, globalni diskurs uskoro mogao zvučati sve uniformnije – i sve više nalik strojevima koje ljudi sami stvaraju.
