Najnovije velike studije potvrdile su da ženama u prosjeku treba dvadesetak minuta više noćnog odmora nego muškarcima. Analize su se temeljile na objektivnim mjerenjima – od nosivih uređaja do detaljne polisomnografije u laboratoriju – i upućuju na to da iza razlike stoji složena kombinacija bioloških i društvenih čimbenika.
Hormoni remete ritam Hormonske fluktuacije, osobito promjene razina estrogena i progesterona tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće i perimenopauze, jedan su od glavnih razloga češćih prekida sna. Primjerice, pad estrogena u perimenopauzi često dovodi do noćnih buđenja, pa žene u toj fazi, iako objektivno spavaju dublje, subjektivno doživljavaju lošiju kvalitetu sna.
Psihološki teret i neplaćeni rad Žene su, prema podacima iz istraživanja, do 40 % sklonije dijagnozi nesanice nego muškarci. Veća izloženost depresiji, anksioznosti i traumatskim poremećajima dodatno narušava kvalitetu odmora. Uz to, mnoge žene svakodnevno nose teret neplaćenog emotivnog i skrbničkog rada, što im smanjuje vrijeme predviđeno za regeneraciju.
Laboratorij nasuprot stvarnosti Kad se nalaze u kontroliranim uvjetima, sudionice spavaju malo duže i u dubljim fazama sna. No u svakodnevici često prijavljuju osjećaj umora i loš san, što potvrđuje da se biološki, psihološki i društveni faktori isprepliću i pojačavaju.
Istraživači zato upozoravaju da univerzalna „idealna“ količina sna ne postoji: individualne potrebe znatno variraju, bez obzira na spol. Ipak, prosjeci pokazuju da bi većina žena mogla imati koristi od dodatnih 20 minuta noćnog odmora.