Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij stigao je u New York na zasjedanje Opće skupštine UN-a gdje, kako je poručio na X-u, ima zakazano dvadesetak sastanaka i „radi sve kako bi zaustavio rat”. Očekuje se da će se na marginama skupa sastati s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i brojnim svjetskim čelnicima te u srijedu održati govor pred plenumom.
Zelenskij najavljuje i sudjelovanje na prvom sastanku na vrhu Koalicije za povrat ukrajinske djece. Prema procjeni američkog stručnog tima, oko 35 000 maloljetnih Ukrajinaca još se vodi kao nestalo i vjeruje se da se nalaze u Rusiji ili na okupiranim područjima.
Istodobno, novi američki veleposlanik pri UN-u Michael Waltz sazvao je hitnu sjednicu nakon što su tri ruska lovca MiG-31 u petak nakratko ušla u estonski zračni prostor. „Branit ćemo svaki centimetar teritorija NATO-a”, poručio je Waltz, dok je Moskva upad zanijekala. Incidente s ruskim bespilotnim letjelicama početkom rujna prijavila je i Poljska, nazvavši ih „činom agresije”. Trump je u nedjelju obećao da će Poljsku i baltičke države braniti od mogućne eskalacije.
Zbog sve učestalijih incidenata, litavski ministar vanjskih poslova zatražio je punu integraciju Ukrajine u plan stvaranja „zida dronova” duž istočne granice EU-a, upozorivši na „velike rupe” u sustavu nadzora i protudronovske obrane.
Na terenu rusko ministarstvo obrane tvrdi da je zauzelo naselje Kalinivske u jugoistočnoj Dnjipropetrovskoj oblasti, no ukrajinska vojska to negira i ističe da provodi protuofenzivne operacije u dijelu Donjecke oblasti.
Unatoč ratnim napetostima, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je spreman na godinu dana produljiti ograničenja iz posljednjeg važećeg nuklearnog sporazuma s SAD-om (New START) te pozvao Washington da učini isto, upozorivši da bi istjecanje sporazuma potaknulo širenje nuklearnog oružja.
Kijev, pak, pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom oko budućeg financiranja. Prema neslužbenim informacijama, MMF je uvjerio ukrajinsku vladu da prihvati procjenu od 65 milijardi dolara vanjske pomoći potrebne do 2027., iako je ranija ukrajinska procjena iznosila 38 milijardi. Ukrajina trenutačno oko 60 % proračuna ulaže u ratne troškove te se za plaće, mirovine i humanitarnu potporu uvelike oslanja na zapadne partnere.
