Kijev ulazi u četvrtu ratnu zimu uz pojačani diplomatski pritisak iz Sjedinjenih Država da prihvati mirovni plan koji bi, prema nacrtu od 28 točaka, Rusiji osigurao ključne ratne ciljeve.
• Ključne točke američkog prijedloga – Predaja cjelokupnog Donbasa, uključujući dijelove koje Ukrajina još drži. – Smanjenje ukrajinske vojske i odricanje od dalekometnog naoružanja. – Odustajanje od članstva u NATO-u. – Održavanje izbora unutar 100 dana nakon završetka rata.
Takav bi sporazum, prema europskim diplomatima, značio kapitulaciju. Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da „skica plana može poslužiti kao osnova za buduće pregovore”, ali inzistira na teritorijalnim ustupcima.
Predsjednik Volodimir Zelenskij prošlog je tjedna upozorio sunarodnjake da ih čeka „vrlo težak izbor – ili gubitak našeg dostojanstva, ili rizik gubitka ključnog partnera”. Pojačani pritisak iz Washingtona dolazi u trenutku kada se na bojišnici ne nazire odlučujući proboj nijedne strane: ruske snage sporim tempom napreduju kroz razorene gradove na istoku, dok ukrajinske raketne operacije duboko u ruskom zaleđu nisu bitno promijenile ravnotežu.
Vojni analitičari procjenjuju da ni Moskva ni Kijev trenutačno nemaju kapacitete za munjevitu ofenzivu. „Izgledi za klasičnu vojnu pobjedu bilo koje strane u dogledno vrijeme vrlo su tanki”, slažu se sugovornici iz sigurnosnih krugova. U takvom ozračju raste zamor ukrajinskog društva, a istodobno slabi zapadna volja za dugotrajno financiranje rata.
Što bi Kijev mogao prihvatiti? Dio javnosti naginje „bolnom kompromisu” ako bi on uključivao čvrsta jamstva zaštite – primjerice ojačanu liniju razdvajanja koju bi zapadni saveznici branili u slučaju novog ruskog prodora. Međutim, spremnost Zapada da u Ukrajinu pošalje vojnike bez rizika izravnog sukoba s Rusijom ostaje upitna. Bez takvih jamstava, Kijev se boji da bi se svaki dogovor brzo pretvorio u pauzu prije nove ofenzive.
Rusko društvo, usprkos sankcijama, ne pokazuje znakove masovnog nezadovoljstva koje bi Kremlj natjeralo na ustupke. Putin, kažu promatrači, bira između nastavka skupog rata i mirovnog sporazuma koji bi teško objasnio nakon golemih ljudskih gubitaka.
Za Zelenskija je ovo najosjetljiviji trenutak od napada 2022. Državom odjekuje korupcijski skandal ljudi iz njegova kruga, a ustavni rok za održavanje izbora odavno je prošao. Ipak, dok su granice ugrožene, malo je volje za unutarnje političke obračune.
Zimska perspektiva U prvim ratnim zimama ukrajinska je javnost gajila nadu: 2023. u veliki protuudar, 2024. u „čarobno rješenje” nakon američkih izbora. Ove se zime nada topi. Najoptimističniji scenarij sada je zamrznuti sukob u kojem Ukrajina zadržava suverenitet, ali i svakodnevni ratni pritisak.
„To jest pozitivan ishod u odnosu na moguće gore scenarije, no teško motivira ljude da izdrže”, priznaje jedan kijevski dužnosnik. U odsustvu vojnog rješenja i jasnih sigurnosnih jamstava, Ukrajina bi mogla ostati zarobljena u iscrpljujućem statusu quo – dok ključni partneri traže kompromis koji u Kijevu mnogi i dalje vide kao neprihvatljiv.
