Washington i Kijev došli su do najkonkretnijeg zajedničkog nacrta za okončanje rata otkad je Rusija u veljači 2022. napala Ukrajinu. Ključ prijedloga je uspostava demilitarizirane zone na istoku zemlje uz istodobno povlačenje ruskih postrojbi – no Moskva se zasad nije očitovala.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na dvosatnom brifingu potvrdio je da je konačni dokument, nakon više rundi pregovora s američkim izaslanstvom, "znatno povoljniji za Kijev" od prvotnog nacrta. Tekst je već proslijeđen Vladimiru Putinu preko njegovog izaslanika Kirila Dmitrijeva, a Kremlj poručuje da će odgovoriti „kad dovrši analizu“.
Glavne točke prijedloga • Demilitarizirana zona u istočnoj Ukrajini; povlačenje ukrajinskih snaga s pojedinih položaja mora pratiti isto takvo rusko povlačenje. • Ruske postrojbe trebale bi se povući iz oblasti Dnjepropetrovsk, Mikolajiv, Sumi i Harkiv, dok bi međunarodni promatrači nadzirali novu liniju razdvajanja. • Ukrajina bi odustala od formalnog traženja članstva u NATO-u u zamjenu za američko-europske sigurnosne garancije „po uzoru na članak 5 Saveza“. Detalji garancija još se definiraju. • Pitanja poput zajedničkog upravljanja nuklearnom elektranom Zaporižja i mogućeg „slobodnog gospodarskog pojasa“ na demilitariziranom području rješavala bi posebna radna skupina.
Zelenskij je naglasio da bi povlačenje ukrajinskih vojnika moralo dobiti potporu građana: „Ako govorimo o slobodnoj gospodarskoj zoni, o tome se mora odlučiti na referendumu.“
Poruka Moskvi i Trumpov adut Predsjednik je upozorio da je rusko odbijanje plana povezano s rizikom znatno većeg američkog naoružavanja i novog paketa sankcija: „[Moscow] cannot tell President Trump: ‘Look, we are against a peaceful settlement. That is, if they try to obstruct everything, then President Trump would have to arm us heavily, while imposing all possible sanctions against them.’“
Putin je ranije poručio da bi za mir tražio ukrajinsko odricanje od oko 5 000 km² Donbasa i formalno napuštanje ambicije ulaska u NATO. Nije jasno hoće li demilitarizirana buffer-zona i povlačenje ruskih trupa iz navedenih oblasti zadovoljiti te zahtjeve.
Ratni kontekst ostaje brutalan: deseci tisuća poginulih, razručen istok Ukrajine i milijuni raseljenih. Dok traje diplomatska utrka, rusko ministarstvo obrane tvrdi da je zauzelo još jedno naselje u Zaporiškoj oblasti, a ukrajinski gradovi i energetska mreža noćno su meti raketnih i dron-napada.
Sljedeći potez pripada Kremlju. Uz sve nedoumice, Kijev i Washington procjenjuju da je ovo najrealističniji okvir za prekid četverogodišnjeg sukoba – ili barem za jasniji izbor koji će Putin morati napraviti.
