Alžirski parlament jednoglasno je izglasao zakon kojim se francuska vladavina nad tom sjevernoafričkom zemljom proglašava zločinom, a Parizu nalaže „pravnu odgovornost za svoju kolonijalnu prošlost u Alžiru i tragedije koje je prouzročila”.
Zastupnici su pri glasovanju nosili šalove u bojama državne zastave i skandirali „long live Algeria”, pozdravljen burnim pljeskom. Predsjednik Narodne skupštine Ibrahim Boughali poručio je da odluka šalje „jasnu poruku, i unutarnju i vanjsku, da se nacionalno pamćenje Alžira ne može izbrisati niti njime trgovati”.
Zakon pobrojio "crimes of French colonisation", među njima nuklearna testiranja, izvanredna pogubljenja, „physical and psychological torture” te „systematic plundering of resources”. Dokument naglašava da je „full and fair compensation for all material and moral damages caused by French colonisation inalienable right of the Algerian state and people”.
Alžir je bio pod francuskom upravom od 1830. do 1962. godine. Tijekom rata za neovisnost (1954.–1962.) Alžir tvrdi da je poginulo 1,5 milijuna ljudi, dok francuski povjesničari procjenjuju ukupni broj žrtava na oko 500 000, od čega 400 000 Alžiraca.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je kolonizaciju nazvao „crime against humanity”, no nije ponudio službenu ispriku. Na prošlotjedni upit o alžirskom prijedlogu zakona, glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Pascal Confavreux izjavio je da „neće komentirati političke rasprave u stranim državama”.
Povjesničar Hosni Kitouni smatra da zakon „legalno nema međunarodni doseg i stoga nije obvezujući za Francusku”, ali upozorava da „its political and symbolic significance is important: it marks a rupture in the relationship with France in terms of memory”. Promatrači ocjenjuju da potez, premda ponajprije simboličan, produbljuje trenutnu diplomatsku krizu između dviju zemalja i učvršćuje alžirski zahtjev za službenom isprikom i reparacijom.
