Europska unija odobrila je 90 milijardi eura zajma koji bi Ukrajini trebao omogućiti održavanje sadašnje razine obrane do kraja 2027. godine. No unatoč financijskom predahu, malo toga upućuje na skorašnju prekretnicu na terenu.
Rusija je 2025. zadržala inicijativu i prosječno osvajala oko 176 četvornih milja mjesečno, pri čemu je procjena poginulih i ranjenih vojnika dosegnula 382 000 ljudi. Kremlj, prema analitičkim procjenama, mjesečno regrutira oko 30 000 novih vojnika – dovoljno za popunjavanje gubitaka, ali ne i za odlučujući proboj.
Sjedinjene Države u novom krugu mirovnih pregovora tvrde da je Ukrajina na putu izgubiti preostalih 22 % Donecke oblasti, uključujući Kramatorsk i Slovjansk. Uz sadašnji tempo, takav bi scenarij potrajao najmanje godinu dana i Moskvu stajao još oko 400 000 žrtava – cijenu koju je Kijev spreman pokušati nametnuti.
Front se proteklih mjeseci tri puta urušio – kod Dobropilje u kolovozu, sjeverno od Kupjanska krajem ljeta i istočno od Huljajpolja u studenome. Svaki put ukrajinski su branitelji, iscrpljeni i brojčano inferiorni, popustili pred malim skupinama ruskih infiltratora koji su se provlačili ispod radara bespilotnih sustava. U Kupjansku je, primjerice, ruska vojska iskoristila plinske cjevovode za skriveni prodor.
Na obrambenim linijama sve je vidljiviji manjak svježih postrojbi. Kritičari upozoravaju da su česte protuofenzive – od upada u Kursku oblast 2024. do akcija oko Pokrovska – iscrpile elitne „Syrskyi“ pukovnije pod izravnim zapovjedništvom generala Oleksandra Syrskoga. Jedan od najpoznatijih ukrajinskih veterana, Bohdan Krotevych, otvoreno poručuje: „Ukraine needs to shift into a mode of dynamic defence for at least six months. The priority should be the creation of reserves.“
Dok se kopneni rat pretvara u rovovski klinč, Kijev pokušava pritisnuti Moskvu na drugim poljima. Ukrajinske bespilotne letjelice pogodile su niz ruskih rafinerija i sve češće napadaju tzv. sjensku flotu tankera, nadajući se skupljem osiguranju i duljim zastojima isporuka. Posljedica je pad ruskih prihoda od poreza na naftu za 34 % u studenome.
Iako ruske rakete i dronovi gotovo svakodnevno gađaju ukrajinsku energetsku infrastrukturu, struja još stiže do bojišta, a civilni moral zasad se ne čini ozbiljnije narušenim. Međunarodni monetarni fond ipak predviđa da će rusko gospodarstvo iduće godine porasti, ali tek 0,6 %.
Sve su veće oklade na politički teren. Budući koraci Bijele kuće – osobito nakon neuspjelih pokušaja Donalda Trumpa da iznudi primirje – mogli bi dramatično utjecati na tok rata. U Kijevu strahuju da bi razočarani američki predsjednik mogao ograničiti obavještajnu potporu ako Volodimir Zelenski ostane pri stajalištu da se teritorij ne predaje, premda je potpuni prekid prodaje oružja ocijenjen malo vjerojatnim.
Za sada najizgledniji plan Ukrajine jest zadržati Rusiju na sadašnjem gotovo statičnom crti i čekati da gospodarski ili politički čimbenici promijene računicu u Kremlju. No sve dok Vladimir Putin vjeruje da od pregovora, osobito onih kojima posreduje Washington, može izvući dodatne ustupke, pritisak da zaustavi borbe ostaje slab.
