Napad američkih snaga na iranska nuklearna postrojenja pokrenuo je novi val nestabilnosti na Bliskom istoku. Teheran je kao odgovor zaprijetio blokadom Hormuškog tjesnaca – uskog morskog prolaza između Perzijskog i Omanskog zaljeva kroz koji svakoga dana prođe oko 20 milijuna barela nafte, odnosno gotovo četvrtina svjetske potrošnje.
Iranski predsjednik ipak je poručio da želi „riješiti sve nesuglasice za pregovaračkim stolom”, proglasivši kraj dvanaestodnevnog rata nametnutog, kako tvrdi, od Izraela. No mogućnost zatvaranja jedine pomorske izlaznice iz Perzijskog zaljeva i dalje se ozbiljno razmatra, upozorava politologinja Jadranka Polović sa Sveučilišta Libertas.
„Hormuški tjesnac spada u najznačajnije svjetske pomorske prolaze”, ističe Polović. „Na najužem je dijelu širok svega 39 kilometara, što dodatno potencira njegovu ranjivost u kriznim situacijama.” Dodaje da kroz taj koridor prolazi više od trećine globalnog izvoza ukapljenog prirodnog plina, pa „bilo kakva prijetnja gotovo trenutno izaziva volatilnost na svjetskim tržištima energenata”.
Prema njezinoj analizi, Iran raspolaže arsenalom asimetričnih sredstava za potencijalnu blokadu: od postavljanja mina i potapanja brodova do elektroničkog ometanja GPS signala. Takvi bi potezi, upozorava, izravno ugrozili ekonomije zaljevskih monarhija i mogli proširiti sukob: „Situacija bi mogla prerasti u širi geopolitički konflikt s posljedicama koje nadilaze granice Bliskog istoka”.
Kome bi zatvaranje Hormuza najviše naudilo?
• Azijske sile – Kina, Indija, Japan i Južna Koreja – uvelike ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva te s nelagodom prate eskalaciju. • Sjedinjene Države, zahvaljujući bušotinama iz škriljaca, danas manje od 10 % sirove nafte uvoze iz te regije i manje su izložene naftnom šoku. • Europska unija – koja se odrekla jeftinog ruskog energenta – ponovno bi se našla na udaru. „Povećanje cijena energenata imalo bi širok utjecaj na europsku ekonomiju kroz rast inflacije, smanjenje konkurentnosti industrije i dodatni pritisak na kućne budžete”, ističe Polović, zaključujući kako je „EU nesposobna definirati vlastitu zajedničku vanjsku politiku koja bi štitila njezine interese”.
Za Hrvatsku, koja je nakon prekida ruskih isporuka sve ovisnija o uvozu skupljih energenata s globalnog tržišta, svaki poremećaj u Hormuzu značio bi novi val poskupljenja goriva i dodatni udar na inflaciju. Iako blokada još nije na vidiku, analitičari upozoravaju da bi i sama najava mogla podići cijene te tako oslabiti već krhku gospodarsku stabilnost Europe – uključujući i Hrvatsku.
