Ukrajinski pregovarači i zapadni sigurnosni dužnosnici usuglasili su nacrt mehanizma koji bi svako uporno rusko kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre transformirao u koordiniranu reakciju više država, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Prema radnom prijedlogu:
- Unutar 24 sata od prvog incidenta slijedilo bi službeno diplomatsko upozorenje Moskvi, uz odobrenje za ciljanu akciju ukrajinske vojske kako bi se trenutačno zaustavilo kršenje.
- Ako se neprijateljstva nastave iduća 72 sata, stupila bi na snagu „koalicija voljnih” sastavljena od većine članica Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Islanda i Turske. Te bi države pružile dodatnu vojnu i logističku potporu Kijevu.
- U slučaju daljnje eskalacije, prošireni odgovor koji uključuje i američke oružane snage aktivirao bi se trećeg dana od početnog incidenta.
Plan je posljednjih tjedana razrađivan u više krugova razgovora europskih, američkih i ukrajinskih dužnosnika. Završni tehnički detalji trebali bi se precizirati ovog tjedna na sastanku izaslanstava Kijeva, Moskve i Washingtona u Abu Dhabiju, gdje se traži okvir za prekid dvogodišnjeg rata.
Sugovornici uključeni u proces tvrde da je cilj mehanizma spriječiti „zamor od brojanja kršenja” te Rusiji staviti do znanja kako će svako sustavno gaženje dogovora imati brze i mjerljive posljedice. Kijev ističe da bez jasne, vremenski definirane eskalacijske ljestvice ne vjeruje u dugoročnu održivost primirja.
Koalicija voljnih zasad ne predviđa raspoređivanje zapadnih borbenih postrojbi na ukrajinski teritorij, nego pojačanu opskrbu preciznim naoružanjem, obavještajnom podrškom i protuzračnom obranom. No sam spomen uključenja američke vojske kao završne faze, procjenjuju analitičari, namijenjen je odvraćanju Moskve od ponavljanja dosadašnjih taktika.
Iako je dokument još privremen i podložan izmjenama, zapadni izvori navode da djelomični konsenzus već postoji oko osnovnog principa: brzo, zajedničko i graduirano reagiranje na svako buduće narušavanje dogovorenog primirja.